Može li AI zamijeniti tradicionalnu makroekonomsku analizu?

Nismo se još dogovorili u vezi s tim što točno osjećamo prema umjetnoj inteligenciji (AI), preteže li ljubav, korist ili strah, treba li ga zauzdati zakonima ili pustiti da se slobodno infiltrira u svaki djelić naših života, pa dok smo rekli 'AI' on se već udomaćio u našoj svakodnevnoj stvarnosti. Posebno u dijelu koji nazivamo ekonomijom. Barem se tako iščitava iz svježega ovogodišnjeg HUP-ova istraživanja među tvrtkama o tome kako hrvatsko gospodarstvo vidi i upotrebljava umjetnu inteligenciju. Vidi je odlično, upotrebljava vrlo dobro.

Skraćeni zaključak pokazuje da unatoč tomu što nešto manje od trećine anketiranih zazire od AI-ja zbog neugode i straha, AI se u poslovanju ipak više percipira kao prilika nego kao prijetnja – dvostruko više poduzeća naginje koristima, a ne rizicima (42 posto prema 21 posto). Očekivano, uglavnom ga upotrebljavaju za automatizaciju, uštede i katapultiranje učinkovitosti.

No, šteta bi bila da propadne stvar, ipak živimo u najtrusnijim vremenima u povijesti duša koje trenutačno nastanjuju planet, a one vape za čvrstom uporišnom točkom. I upravo bi nju mogao iznjedriti AI. Kako? Lako.