Dok se oko Europe šire ratne fronte, a i sama dublje gazi u sukob Rusije i Ukrajine, u Hrvatskoj se troši kao da ne postoji sutra, što se itekako ogleda u rastu gospodarstva.
Za razliku od eurozone u kojoj je realna aktivnost u posljednjem tromjesečju 2023. stagnirala u odnosu na prethodna tri mjeseca (–0,1 posto i to treće tromjesečje zaredom, pa procjene upućuju na to da bi stagnantno ili uz minus moglo biti i početkom 2024. godine, zbog skromnog rasta osobne potrošnje i investicija potisnutih višim troškovima zaduživanja i neizvjesnošću oko izgleda europskoga i svjetskoga gospodarstva) u Hrvatskoj manje-više sve raste.
Kako analiziraju u HNB-u, podaci za četvrto tromjesečje 2023. upućuju na naglašeno jačanje ekonomske aktivnosti krajem prošle godine, nakon blagog rasta ostvarenog u trećem tromjesečju.
- Prema modelu brze procjene HNB-a realni bi se BDP u četvrtom tromjesečju 2023. mogao povećati za jedan posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, a na godišnjoj razini rast bi mogao dosegnuti 3,8 posto. Iako je industrijska proizvodnja zamjetno smanjena u prosincu, ponajviše zbog snažnog pada ostvarenog u proizvodnji energije i proizvodnji kapitalnih proizvoda, njezina je prosječna razina u razdoblju od listopada do prosinca i nadalje bila viša u odnosu na prosjek prethodna tri mjeseca. Osim toga, nastavljen je relativno snažan rast realnog prometa od trgovine na malo podržan pozitivnim kretanjima na tržištu rada i slabljenjem inflacije, što je povoljno djelovalo na kretanje realnoga raspoloživog dohotka kućanstava i potrošački optimizam – kažu u HNB-u.
No, ako znamo da je HNB, unatoč odličnim brojkama i budućim naznakama, ipak konzervativan i suzdržan u procjeni (radije će revidirati prognoze na više nego li prerano istrčavati s optimizmom), možemo li zaključiti da bi rast mogao preskočiti četiri posto? Tih 0,2 postotna boda u odnosu na procjenu od 3,8 posto nije nedostižno ako, prije svega potrošački, optimizam preživi.
Zrinka Živković Matijević, glavna analitičarka Raiffeisen banke kaže kako će visokofrekventni podaci kretanja gospodarstva u posljednjem tromjesečju 2023. potvrditi solidan, i u usporedbi s EU, iznadprosječan rast gospodarske aktivnosti na kraju godine.
- Očekujemo kako će prva procjena BDP-a za četvrto tromjesečje zasigurno zabilježiti stopu približnu onoj koju ocjenjuje središnja banka (četiri posto yoy) čime bi realna stopa rasta gospodarstva za 2023. mogla nadmašiti i inicijalna očekivanja od 2,5 posto - procjenjuje.
Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke potvrđuje kako pokazatelji za četvrto tromjesečje sugeriraju da je rast ubrzao u posljednjem kvartalu, uz očekivani rast blizu razine četiri posto godišnje, što sugerira i stopu rasta za cijelu 2023. godinu bliže granici od tri posto, odnosno nešto više nego je ranije očekivano te i dalje znatno iznad prosjeka EU.
- Viša stopa rasta od one koju projicira HNB za Hrvatsku u četvrtom kvartalu 2023. ne bi nas iznenadila. Kao i u većini ekonomija svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, osobna je potrošnja pokretač rasta BDP-a. S obzirom na nedostatak radne snage u pojedinim sektorima i rast mase plaća u javnom i državnom sektoru, osobna će potrošnja svakako igrati važnu ulogu u strukturi rasta BDP-a ove godine.
Međutim, inozemno je okruženje sve samo ne poticajno, uz usporavanje robne razmjene i porast kamatnih stopa, mnoga izvozno orijentirana poduzeća već niz mjeseci osjećaju posljedice smanjenja inozemne potražnje. Stoga nije za očekivati da će osobna potrošnja jednako doprinijeti rastu BDP-a kao u 2023. ili ovoj godini – tvrdi Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK.
Nastavak rasta plaća
Kovač dodaje kako su perspektive gospodarskog rasta u 2024. podržane domaćom potražnjom, posebice osobnom potrošnjom i nastavkom pozitivnog trenda iz 2023. pod utjecajem trendova na tržištu rada što kroz rast zaposlenosti, a što kroz rast nominalnih i realnih plaća.
- Na strani investicija u 2024. neće više biti mogućnosti iskorištavanja sredstava iz stare proračunske perspektive, tako da će primat preuzeti sredstva iz NPOO-a, a što u jednoj mjeri limitira doprinos investicija gospodarskom rastu. Inozemna potražnja ostaje glavni izvor neizvjesnosti gdje skromne perspektive rasta u EU i glavnim trgovinskim partnerima limitiraju oporavak izvoza te predstavljaju potencijalni teret turizmu u 2024. Trenutačna zbivanja sugeriraju reviziju očekivanja stope rasta u 2024. prema razini od tri posto, pri čemu će eventualno daljnje ubrzavanje rasta uvelike biti određeno spomenutim vanjskim rizicima – poručuje Kovač.
Živković Matijević potvrđuje kako će pokretač rasta tijekom 2023. (osobna potrošnja) predvoditi rast gospodarstva i u 2024. godini, budući da očekujemo i dalje snažno tržište rada, unatoč usporavanju pozitivnih trendova.
– Ipak, i nominalne i realne plaće zabilježit će nastavak razmjerno snažnog rasta dok umjereno pozitivna očekivanja glede turizma, osobito u pred i post sezoni, podržavaju očekivanja o daljnjem rastu raspoloživog dohotka. Uz to će se i sâm optimizam, pouzdanje i povjerenje potrošača zadržavati na visokim razinama, barem u prvom dijelu godine. Rast zasnovan na potrošnji i snažnom oslanjanju na turizam zasigurno nije ni poželjan, a ni održiv, pa već u srednjem roku mora biti popraćen strukturnim (i nužnim) prilagodbama, jačanjem vladavine prava i institucija, što u konačnici vodi ka poboljšanju poslovnog okruženja, a time i investicija, povećanju ulaganja u istraživanje i razvoj, inovativnom kapacitetu temeljenom na znanju rastu produktivnosti. Stoga je ključno da se deklarativno, ali i operativno ispune mjere i reforme predviđene u okviru NPOO, a na čemu se temelji niz javnih, ali i privatnih investicija. Samo je tako moguće povećati potencijalni BDP i ojačati otpornost gospodarstva – jasno poručuje Živković Matijević.
Dakle, čak i ako osobna potrošnja pogura BDP na četiri posto, odnosno na tri ili više posto u cijeloj godini, takva dinamika nije održiva – niti je poželjna – u srednjem roku, suglasni su analitičari. Doduše, Europska je komisija zadržala procjenu rasta za cijelu 2023. na 2,5 posto, a tek blago povećala za ovu godinu (s 2,5 na 2,6 posto, za iduću očekuje oko 2,8 posto), dakle, prilično je konzervativna.
S druge strane, vrijeme mjereno pandemijom, ratovima i golemim fiskalnim poticajima pokazalo je kako standardni zaključci, proizašli iz teorije, sve manje imaju veze sa stvarnošću, a ni ljudsko se ponašanje ne može svesti pod udžbeničke zaključke iz psihologije, pa se troši i onda kada bi se trebalo stezati. Uostalom, u Hrvatskoj postoji realan i opipljiv rast BDP-a u posljednjih nekoliko godina, uglavnom pogonjen EU fondovima, poreznim olakšicama, snažnim turizmom i doznakama iz inozemstva, a sve to potiče potrošnju. I inflacija je ovdje da ostane, radne snage i dalje manjka, pa bi, dugoročno nepoželjna, potrošnja mogla ostati dugoročnijim gorivom rasta. Možda i na više od četiri posto.