‘Rast cijena je očekivan. On je postao standardna činjenica koju nije lako obuzdati ni na europskoj razini, a kamoli u Hrvatskoj‘
Premijer Andrej Plenković održao je sastanak s predstavnicima trgovačkih lanaca i proizvođačima, a tema je bila proširenje popisa proizvoda s ograničenim cijenama. Na sastanku su sudjelovali i predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Ministar gospodarstva, Ante Šušnjar, istaknuo je da će nova regulacija biti usmjerena na zdraviju prehrambenu košaricu.
- Potrebno je vrijeme da provedemo dodatne konzultatcije. Želimo obuhvatiti širok spektar proizvoda za ograničene cijene, ali i da mi kao vlada imamo mogućnost smanjiti mogućnost manipuliranja ili izbjegavanja tih cijena. Mjera će biti donesena do kraja ovog mjeseca. Prezentirana je lista proizvoda. Siguran sam da ćemo to napraviti do kraja mjeseca, imat ćemo porširenu listu namirnica zamrznutih cijena. Dominantno su tu proizvodi koje građani svakodnevno koriste. Na popisu će biti i kruh. Izbalansirat ćemo cijenu. Komunicirali smo da će na listi biti oko 50 proizvoda, to je dvostruko više nego što je trenutačno - rekao je Šušnjar.
Marijana Petir iz Odbora za poljoprivredu komentirala je da ‘puno proizvoda dolazi iz inozemstva te da ne smije biti nelojalne konkurencije‘ i dodala da pitanje rada nedjeljom nema veze s cijenom proizvoda, već je to nešto što je pomogla radnicima da imaju slobodan dan.
-Trenutno dvije stvari održavaju inflaciju na ovoj razini je stopa inflacije usluga, koja je praktički ostala na razini od sedam do osam posto, a drugi je recentni porast cijena hrane. Što se tiče cijena usluga, vidimo da je uzrok rast cijena u ugostiteljstvu i smještaju. Pokazali smo da su cijene u Hrvatskoj u turističkim uslugama rasle gotovo 50 posto unazad tri godine, a u konkurentskim zemljama 20 do 30 posto. To je rezultiralo realnim prihodima i stagnacijom noćenja. Što se cijena hrane tiče, vidjeli smo da su s krajem god
ine cijene porasle više nego u eurozoni i to je jedan od razloga zašto su stope nešto više. Vidimo i utjecaj cijena energije i nafte. Što se tiče komparativno tih kretanja cijena, možemo reći, ako gledamo kumulativnu stopu inflacije, a nju ljudi percipiraju, ona je jednaka kumulativnoj inflaciji hrane. Ljudi su najosjetljiviji na promjenu cijena hrane jer nju najčešće kupuju. Kao i ugostiteljske usluge. Ima se puno manje osjećaja za rast cijena u drugim sektorima i na drugim uslugama ili proizvodima - kaže pa odgovara na pitanje kako to da se stopa inflacija odvojila od europske? - Nemam jasan odgovor na to pitanje. Vidimo da su tome doprinijeli voće, povrće, jaja, proizvodi od sira, mlijeka, kakao, čaj, kava… što se može objasniti globalnim kretanjima. No, kod nas je rast bio veći nego u drugim zemljama - kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić.
Dobra namjera mogla bi se pretvoriti u problem
Dragan Munjiza je za Lider komentirao da je rast cijena postao očekivana pojava koju nije lako kontrolirati, ni na europskoj ni na nacionalnoj razini.
- Rast cijena je očekivan. On je postao standardna činjenica koju nije lako obuzdati ni na europskoj razini, a kamoli u Hrvatskoj. Jako puno proizvoda koji se prodaju u Hrvatskoj dolaze sa drugih tržišta, da li EU, da li svjetskog tržišta i inflacija je činjenica u cijeloj EU. Rast cijena je očekivan, bilo bi dobro da on bude što niži, što se nažalost ne događa u Hrvatskoj. On je jednim dijelom potaknut najnovijim rastom cijena energije, ali i svim svjetskim trendovima zbog kojih jako malo tržišta ima deflacijska kretanja. Najviše vidimo inflatorna kretanja i nigdje se ne očekuje bitno zaustavljanje inflacije - kaže Munjiza.
Osim toga, Munjiza je komentirao i Vladine najave o revidiranju popisa proizvoda s ograničenim cijenama, ističući da je proširenje popisa bilo nužno, ali da osobno nije sklon takvim mjerama.
- Vlada je najavljivala da će revidirati popis i mislim da je svima bilo jasno da je bilo potrebno revidirati to i malo ga proširiti. Osobno sam protiv takve mjere, ali prihvaćam ju kao nužnu činjenicu da se i na taj način pokuša zaštiti dio građana slabije platežne moći. Ukoliko se uspije postići da tih proizvoda bude cijelo vrijeme u većini trgovina i da budu jasno označeni, ta će mjera na jedan kraći rok sigurno biti učinkovita za onaj dio građana koji ima potrebu za takvim proizvodima. Ono što bi mogao biti izazov jest da se jedna dobra namjera pretvori u problem zato što ili proizvodi nisu jasno označeni ili ih nema u trgovinama zbog bilo kojeg razloga... Bilo zbog odluke trgovaca, bilo zbog ponašanja distributera ili proizvođača - dodaje Munjiza.
Također je istaknuo da bi trgovci mogli biti prisiljeni podizati cijene drugih proizvoda kako bi nadoknadili smanjenu bruto maržu zbog prve mjere o ograničenju cijena, što bi moglo negativno utjecati na tržište u prvih nekoliko mjeseci primjene najavljenih mjera.
- Trgovcima je već i prva mjera smanjila bruto maržu u jednom dijelu, koji su onda oni pokušali nadoknaditi na drugim proizvodima i to će se i dalje događati. Ukoliko će zavladati trend da tih proizvoda mora biti i da će to biti veliki prekršaj, da li od strane tržišne inspekcije, novinara ili proizvođača, trgovci će malo više dignuti druge cijene i tako izbalansirati maržu, ali u prvom momentu, prvih par mjeseci, to će biti udar na njihovu bruto maržu kao što je bila i prva odluka - zaključuje Munjiza.