piše: Robert Jurišić, S-GRAIN BI
Iza nas je još jedan tjedan u kojem se kao dominantni faktori koji utječu na kretanje cijene burzovnih roba izmjenjuju geopolitika i makroekonomija, dok fundamenti ostaju po strani. Tako možemo konstatirati da je na tjednoj razini (od ponedjeljka do ponedjeljka) cijena nafte ostala na istoj razini, ali je zato na mjesečnom nivou porasla prvi put nakon što je četiri mjeseca bilježila pad na mjesečnom nivou. Cijena plina je značajno porasla na tjednoj razini, kao i cijene svih agri roba, dok su cijene metala pale na tjednoj razini.
Zapravo, još od veljače do danas, geopolitika je ta na koju otpada najveći udio, te sve dok nećemo biti sigurni idemo li prema dodatnoj vojnoj eskalaciji ili prema mirovnim pregovorima, nećemo imati jasan smjer. U ovom olujnom moru, morat ćemo svladati mnoge valove (izazove), od kojih se kao glavni ističu: geopolitičke tenzije, najgora inflacija u zadnjih 40 godina, smjer kretanja financijskih tržišta, najjači dolar u zadnjih 20 godina u odnosu na glavne druge valute, potrošnja, eskalacija obnovljivih izvora energije, isporuke roba iz Ukrajine, prinosi kukuruza i soje u Sjevernoj i Južnoj Americi te prava dosljednost kineskih dionica.
Glavni događaj proteklih dana svakako je napad na rusku flotu u Crnom moru, zbog čega je još u subotu Rusija obznanila da se izvozni koridor iz Ukrajine suspendira. Stoga ne čudi da su početkom tjedna sve cijene agri kompleksa u zelenome. Ovo će zasigurno dovesti do povećane volatilnosti na tržištima u narednim danima, te će biti od iznimne važnosti pratiti hoće li se Rusija vratiti pregovorima oko nastavka koridora, jer je geopolitičke elemente trenutno teško predvidjeti. Do sada je putem izvoznog koridora iz Ukrajine izvezeno devet milijuna tona roba, a trenutno oko 150 brodova čeka na pregled i kontrolu prije prolaska kroz Bospor.
Pad vozarina i smanjen promet brodova
SAD je izjavio da je odustao od svoje uobičajene nuklearne politike i da bi mogao nastaviti nuklearnim odgovorom na nenuklearnu prijetnja… Molim!? Možete li to ponoviti još jednom!? Pored toga, čini se da Kina/Tajvan polako sve više zamjenjuje u medijskom prostoru Rusiju/Ukrajinu – sprema li nam se novi crni labud? Kina ponovno uvodi novi lokalizirani lockdown. Kineski juan pao je na najnižu razinu u zadnjih 15 godina, od 7,3 za 1 USD, no zato je juan postao peta najviše trgovana valuta na svijetu. Kineska centralna banka je već najavila bankama da se pripreme da prodaju dolare kako bi podržali juan. Japan i Kina pokušavaju obraniti valutu prodajom dolara iz svojih rezervi što je nakratko dovelo do slabljenja dolara i rasta burzovnih roba nominiranih u dolarima, te pad roba nominiranih u eurima (MATIF).
Američki BDP u trećem kvartalu iznad očekivanja, +2,6 posto (u Q2 bio je -0,6 posto) što ide u prilog dodatnog rasta kamatnih stopa. Zbog toga se dio tamošnjih investitora pita je li moguće da se izbjegne scenarij teške recesije? Za početak, morat ćemo pričekati srijedu i odluku FED-a. Inflacija u EU je na razini 10,7 posto. Pored toga, pitanje buduće potrošnje je ono što se trenutno nameće kao velika nepoznanica i strah. Globalno gledajući, cijene vozarina padaju te je smanjen globalni promet brodova. Inflacija je očito smanjila kupovnu moć potrošača koji su smanjili svoje troškove. Takvo usporavanje u vozarinama i rastu proizvodnje trebalo bi smanjiti pritisak na lance opskrbe. To su očekivanja većine analitičara.
Prema WTO-u, sljedeće godine trgovina će rasti jedan posto (vs +3,5 posto ove godine) što je znatan pad. To će biti najsporiji rast u zadnjih 40 godina. VIX je na najnižoj razini u zadnjih pet tjedana, nešto ispod 26. Početkom mjeseca, jedan je investitor špekulirao da će VIX narasti do 150 do kraja ožujka iduće godine te je kroz nekoliko blok trgovina kupio 50 tisuća call opcija za koje je platio 950 tisuća dolara. Najveća razina VIX-a u povijesti bila je 89,53 u listopadu 2008. U trenutnom okruženju možda je ovo jeftin hedge, premda su ovako velike aktivnosti za ugovore koji su vrlo daleko od toga da budu profitabilni rijetkost, već se traderi rađe drže kratkoročnih opcija.
Svjetska Banka očekuje da će cijene energenata pasti za 11 posto u 2023. Međutim, ta razina će i dalje biti 75 posto veća od petogodišnjeg prosjeka. Cijena nafte Brent kreće se u rasponu od 92 do 95 $/bbl, dok je WTI na razini 88 $/bbl. Tržište i dalje procjenjuje vrlo neizvjesne izglede za energetska tržišta zbog zabrinutosti oko dugotrajnog usporavanja globalnog gospodarstva, dok su izgledi za povećanje opskrbe ne baš optimistični. Pogoršanje situacije s covidom u Kini stavlja dodatan pritisak na tržište.
Ipak, zanimljivo za izdvojiti, netko je špekulirao da će se dogoditi veliki poremećaj na tržištu nafte te je kupio preko 10 tisuća opcija nafte WTI December 2023 za 200 $/bbl, 250 $/bbl i 300 $/bbl. Trenutna cijena nafte WTI December 2023 je 77 $/bbl. Cijena plina TTF je narasla iznad 120 €/MWh što je značajan porast u odnosu na protekli tjedan. Premda je to i dalje trećina cijene u odnosu na ljetni vrhunac, cijena je gotovo duplo veća nego što je to bilo u listopadu prošle godine (a da i ne spominjem petogodišnji prosjek). Pitanje je vremena kada će temperature u Europi početi padati što će dovesti do rasta potražnje.
Isto tako, zabrinutost na tržištu predstavljaju zalihe za sljedeću godinu, jer dotok ruskog plina kroz plinovod Sjeverni tok nije moguć, a pitanje je što će biti s isporukama preko Ukrajine i Turske. Pad cijene plina pozitivna je vijest za tržišta umjetnih gnojiva i njegovu proizvodnju u EU.¸Najveći proizvođač u EU, Yara, vratila se na 65 posto proizvodnog kapaciteta u svojim tvornicama u EU, nakon što je u kolovozu proizvodnja pala na samo 35 posto zbog visoke cijene plina.
U agri svijetu zasad vode medvjedi
U agri svijetu, ključno pitanje je što će pobijediti: bullish agri uslijed slabljenja američkog dolara ili bearish agri zbog racionalizacije potražnje i recesije? Prednost je za sada na strani medvjeda. Klimatski gledano, blago vrijeme u Europi, nedostatak padalina u Argentini, poplave u JI Australiji. Žetva soje i kukuruza u SAD ima dobar tempo te je brža od prosjeka zbog sušnog vremena koje trenutno prevladava, dok je sjetva pšenice iznad 80 posto gotova što je u skladu s prosjekom za ovo doba godine. Isto je u Europi što se tiče žetve. MARS procjenjuje prinos kukuruza u EU na 6,34 t/ha, što je 20 posto manje nego prošle godine, a prinos soje procijenjen je na 2,37 t/ha, 16 posto manje nego prošle godine.
Prinos suncokreta procijenjen je na 1,97 t/ha, 17 posto manje nego prošle godine. Sve navedeno posljedica je vrućeg i suhog ljeta. Što se tiče sjetve, ona također dobro napreduje, no ovdje toplo vrijeme i nedostatak padalina stvaraju zabrinutost. U Brazilu, sjetva soje na gotovo 40 posto, malo sporije od prosjeka zbog kiše, što je svakako dobro za ovaj dio godine. U Argentini, zbog sušnog vremena smanjuje se procjena proizvodnje pšenice na samo 13,7 milijuna tona (vs 23 milijuna tona prošle godine). Najveći kupac argentinske pšenice je Brazil (cca 6 milijuna tona), koji će sada biti primoran zamijeniti taj origin s američkom, kanadskom ili ruskom pšenicom.
Ako pogledamo dane zaliha soje, pšenice i kukuruza, stvara se interesantna slika. Zalihe soje povećane su na 95 dana, ali u SAD-u one su dovoljne za samo 9 dana zbog povećane potražnje za sojinim uljem od proizvođača energije iz obnovljivih izvora. Rast dana zaliha posljedica je rekordne procjene uroda soje u Brazilu. Ako tu dođe to manje proizvodnje cijela slika se promjeni u nekoliko tjedana. Za sada neutralno. Kod pšenice, ako izuzmemo Kinu čije zalihe nisu na tržištu, dolazimo do zalihe za samo 33 dana što je bullish. Isto je kod kukuruza, bez Kine zaliha je za samo 32 dana što je također bullish.
Europska komisija smanjila je procjenu uroda kukuruza na 54,9 milijuna tona, najmanje u zadnjih 15 godina. Zbog toga je uvoz procijenjen na 22 milijuna tona, najviše u zadnje četiri godine. Konačna procjena proizvodnje pšenice je 127,2 milijuna tona (vs 129,1 milijuna tona prošle godine). Zaključno s 23. listopadom EU je izvezla 11,15 milijuna tona pšenice (vs 10,96 milijuna tona prošle godine). Francuska je najveći izvoznik s 4,3 milijuna tona, a glavne destinacije ostaju Alžir i Maroko. Uvoz kukuruza u EU je 9,04 milijuna tona, značajno iznad razine od prošle godine za ovo razdoblje od 4,26 milijuna tona. Uvoz uljane repice 2,21 milijuna tona (vs 1,52 milijuna tona prošle godine). Zanimljivo je pogledati i Kinu. Od početka godine do kraja rujna, uvoz kukuruza u Kinu bio je 18,46 milijuna tona (-26 posto vs isti period prošle godine), dok je uvoz pšenice bio 6,12 milijuna tona (-13 posto vs isti period prošle godine).
Terminska cijena bakra u padu, premda su globalne zalihe pale na samo 4,9 dana potrošnje, a procjena Trafigure je da će do kraja godine zalihe pasti na 2,7 dana potrošnje. Inače, bakar je vrlo važna sirovina u kompleksu metala, a posebno će to biti sada kada se stavlja naglasak na zelenu energiju. Cijena čelika je pala na najnižu razinu još od svibnja 2020. zbog straha od recesijskog okruženja u budućnosti te činjenice da je ponovno smanjena aktivnost u Kini. Procjene su da će potražnja za čelikom pasti 2,3 posto ove godine (vs ranija procjena od 0,4 posto rasta). Cijene aluminija također su pod pritiskom recesije na razinama koje su gotovo 50 posto manje od rekordnih razina iz ožujka.