Priča o velikim OIE projektima u Hrvatskoj u najmanju je ruku tragična

Obnovljivi izvori energije, manjak birokracije i optimizam su ključ zdravije investicijske klime, jedna je od glavnih poruka s panela ‘Kako popraviti investicijsku klimu u Hrvatskoj?' održanog u sklopu Liderove konferencije 'Energetska budućnost Hrvatske'. Na panelu su sudjelovali Žarko Latković, Ivo Čović, Drago Domitrović, Ante Renić, Ivan Šimić i Nikola Vištica.

Nikola Vištica iz HERE vjeruje da će cijena naknada za priključenja pasti.

- Analizirali smo svih 45 EOTRP-a i naša ocjena je da model nije dobar i potrebno je napraviti sveobuhvatnu analizu, te vidjeti koja su operativna ograničenja i mogućnosti. Što se tiče dinamika plaćanja naknada, vezana je uz projekt koji se priključuje, a mi smo predložili da se to plaćanje veže za infrastrukturu, a ne za projekt koji se priključuje. Ako se više razvija infrastruktura onda je investicija veća, a ako je investicija veća, onda se neki se neće htjeti priključiti tako da tu postoji problem. Potrebno je prepoznati investicije koju se potrebne i zadnji korak k izvori financiranja – rekao je Vištica.

Energetska budućnost Hrvatske 2025. Okrugli stol 2: Nikola Vištica

Ivan Šimić iz EnergoVizije objašnjava kako su ulagači naviknuti na strana tržišta i da je primjetna fluktuacija investitora u Hrvatskoj.

- Investitori izvana su navikli na internacionalno tržište, smetaju im preduga čekanja, a sve češće se spominju Rumunjska i zemlje za koje ne bi rekli da su poželjne za investicije, ali su napravile dobre iskorake u odlučnosti da ipak odu u korak s investicijama u izvore obnovljive energije. U zadnjih nekoliko godina svjedočimo pojeftinjenju nekih tehnologija, a naš domaći udio u obnovljivim izvorima energije u projektima je sve veći, prešao je 50 posto. Unatoč tome što doživljavamo fluktuaciju investitora, Hrvatsku ipak prepoznaju kao potencijal za investicije, a projekti obnovljive energije neće propasti, optimist sam – rekao je Šimić.

Energetska budućnost Hrvatske 2025. Okrugli stol 2: Ivan Šimić

Ivo Čović iz HGK Udruženja energetike se dotaknuo ključnih značajki dobre investicijske klime u Hrvatskoj.

- U našem radu nastojimo uravnotežiti stajalište i želje svih te predlagati rješenja koja su u općem društvenom interesu, a kao hendikep primjećujemo nedostatak međusobne koordinacije aktera koji su svi jednako važni. U konačnici su obnovljivi izvori cilj ka očuvanju okoliša, i smanjenju ovisnosti o uvozu energenata. Problem je da ne smanjujemo nego povećavamo, stoga je važan segment stabilan sustav, priuštive cijene energenata  i intenzivnija izgradnja obnovljivih izvora. Potrebna je dinamika, ali i stabilnost, a ako ne povećamo supstituciju korištenja goriva s električnom energijom iz obnovljivih izvora nećemo ići u dobrom smjeru – objašnjava Čović.

Energetska budućnost Hrvatske 2025. Okrugli stol 2: Ivo Čović

Ante Renić iz VSB Obnovljive Energije Hrvatska iz perspektive investitora naglašava da je priča o velikim projektima u Hrvatskoj u najmanju ruku tragična.

- Imamo velike ciljeve za obnovljive izvore energije, puno govorimo o energetskoj neovisnosti, a imamo ogroman broj takvih projekta koji su blokirani i to je glavna razlika Hrvatske i većih tržišta. U Hrvatskoj postoji velika razlika između teorije i prakse, što ne funkcionira dobro jer se podzakonski akti ne provode. Problem je i navika da institucije strašno puno kasne, što je kod nas potpuno normalno, a ne smije biti tako. Primjer dobre prakse je Njemačka, koja kada je vidjela da projekti obnovljivih izvora energije neće biti ostvareni u planiranom vremenu, 2023. su donijeli zakon o ubrzanju donošenja dozvola za projekte vjetroelektrana. Naše brojke su male, kao i proizvodnja, a investitori vrlo lako donose odluku da se sredstva upute ka drugim tržištima – rekao je Renić.

Energetska budućnost Hrvatske 2025. Okrugli stol 2: Ante Renić

Drago Domitrović iz Igeopena vjeruje da Hrvatska ima veliki potencijal izgradnje geotermalnih elektrana, koji treba iskoristiti.

- Ove investicije su izrazito skupe i zahtjevne, ali jedna mala geotermalna elektrana je pravo čudo s obzirom na kapacitet proizvodnje energije, a uz to omogućuje otvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta i samim time ostanak obitelji u manjim sredinama. Što se tiče kapaciteta mreže, prema informacijama koje imam situacija je dobra. Postoji mogućnost gradnje geotermalnih elektrana u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Svakako sam optimist i vjerujem da će stvari ići samo na bolje u investicijskom pogledu – govori Domitrović.

Energetska budućnost Hrvatske 2025. Okrugli stol 2: Drago Domitrović

Žarko Latković iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost navodi da je iz njihove perspektive investicijska klima dosta dobra zbog velikog broja upita koje primaju svakodnevno, a isto tako je tu velik broj projekata koji se bave zelenom tranzicijom i obnovljivim izvorima energije

Energetska budućnost Hrvatske 2025. Okrugli stol 2: Žarko Latković

- Osim naših projekata, domaći gospodarstvenici su skloni povlačenju novaca iz EU fondova. Najveći dio otpada na obnovljive izvore energije, a manji dio na energetsku učinkovitost, a važno je naglasiti da svi projekti idu ka održivosti zelene tranzicije i neovisnosti. Također, svi projekti u koje smo uključeni radimo nastojimo implementirati najmanje moguće dokumentacije koja zadovoljava zakonski minimum kako bi brže i kvalitetnije rješavali prijave za projekte - rekao je Latković

Energetska budućnost Hrvatske 2025. Okrugli stol 2: Gordana Gelenčer, Žarko Latković, Ivo Čović, Drago Domitrović, Ivan Šimić, Ante Renić i Nikola Vištica