Biznis i politika
StoryEditor

Na konkurentnost Hrvatske najviše utječu porezi i energenti, a oporavak izvoza očekuje se u drugoj polovici godine

10. Veljača 2024.
Hrvatska, BDP, Gospodarstvo, ekonomija, GDP, izvoz

Unatoč nedavnoj stabilizaciji PMI indeksa (poslovnih aktivnosti) u euro području, njihove vrijednosti su i dalje znatno u recesijskom ‘teritoriju’ pa očekujemo daljnji realni pad robnog izvoza u prvoj polovini ove godine od oko pet posto nakon smanjenja od oko 12 posto na razini cijele 2023. godine, napisao je ekonomist Hrvoje Stojić u najnovijem HUP-ovom fokusu tjedna.

Kratkoročno gledano, naročito su pogođeni hrvatski izvoz drvne industrije, energenata, poljoprivrednih kultura, metalnih proizvoda te električne opreme. U drugoj polovini godine, međutim, očekuje se određeni oporavak robnog izvoza (uz rast od pet do deset) u kontekstu stabilizacije glavnih trgovinskih partnera Hrvatske, poboljšanja uvjeta financiranja u euro području te integracije hrvatskih izvoznika u globalne lance vrijednosti na višim razinama dodane vrijednosti.

- U 2024. očekujemo sličnu stopu rasta BDP-a od 2,5 posto. S jedne strane, snažan rast javne potrošnje i robusno tržište rada produljuju svoj zamašnjak u pogledu rasta ekonomije, ali podgrijavaju i inflaciju na štetu kupovne moći. Istovremeno, Hrvatska sve više dijeli ekonomsku sudbinu euro područja na rubu recesije - na štetu robnog izvoza, a svjedočimo i odgođenom pogoršanju uvjeta financiranja nakon blagotvornog utjecaja ulaska u euro područje – na štetu privatnih investicija. Sukladno ubrzanju rasta domaće potražnje te pojačanom korištenju EU fondova, u ovoj godini očekujemo i malo brži rast uvoza te posljedični negativni doprinos neto izvoza kretanju BDP-a - napisao je Stojić. 

To samo aktualizira HUP-ove ključne teze kako više cijene energenata uz nekonkurentan porezni tretman srednjih i viših plaća nepovoljno utječu na konkurentnost hrvatskih poduzeća te privatne investicije na kojima se gradi ne-cjenovna konkurentnost koju bi zapravo trebalo graditi i kroz jačanje ljudskih kapaciteta kroz usklađivanje potreba tržišta rada i obrazovanja uz ciljanu imigracijsku politiku, stoji u priopćenju. 

- HUP se zalaže za prilagodbu kurikuluma potrebama sektora koje smo prioritizirali u Strategiji pametne specijalizacije, povećanje efikasnosti obrazovnog sustava koji ocjenjuje objektivnije i adekvatnije nagrađuje nastavnike uz istodobno smanjenje broja zaposlenih u obrazovnom sustavu. Nužna je čvršća suradnja obrazovnih ustanova i poslodavaca te učinkoviti modeli financiranja obrazovanja, koji potiču konkurenciju obrazovnih ustanova.

Novi Zakon o strancima donosi dobrodošlu fleksibilnost kroz produljenje radnih dozvola, digitalizacija ubrzava administrativne postupke, no Hrvatska treba snažniju platformu za privlačenje visokokvalificiranih radnika s trećih tržišta - zaključuje Stojić. 

20. veljača 2024 20:34