Rast broja zaposlenih u veljači se dodatno ubrzao, a stopa nezaposlenosti pala je na 6,9 posto i tek je neznatno iznad prosjeka Europske Unije. Dobre su to vijesti s tržišta rada, ali na pozitivnu statistiku utječe i zapošljavanje stranih radnika. Lani je tako izdano 124 tisuće radnih dozvola, ili gotovo tri puta više nego godinu ranije, a ove je godine samo u prva dva mjeseca već izdana gotovo petina tog broja pa je uz najave iz turističkog sektora o povećanoj potrebi za stranim radnicima, za očekivati je da će i ove godine ukupan broj radnih dozvola rasti, piše Hrvoje Stojić u Hup-ovom ‘Fokusu tjedna.‘
Podaci o broju zaposlenih u veljači donose optimizam u pogledu ekonomskih aktivnosti na početku godine. Naime, stopa rasta broja zaposlenih u veljači (+2,7% godišnje) gotovo i ne odudara od prosjeka 2022. godine (2,8%), u kojoj je rast zaposlenosti imao ubrzanje od 2,1 posto u odnosu na 2021. godinu.
Stopa nezaposlenosti u veljači je pala na 6,9 posto sa 7,2 posto u siječnju, što je malo snažniji pad nego u proteklim godinama. Tako je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u ovom trenutku tek neznatno iznad prosjeka EU.
Na rast zaposlenosti pojačano utječe zapošljavanje stranih radnika. Lani je, naime, izdano 124 tisuća radnih dozvola (oko 8% prosječne zaposlenosti u 2022.), što je gotovo tri puta više u odnosu na 2021. Tijekom prva dva mjeseca tekuće godine već je izdana gotovo petina lanjskog broja radnih dozvola, a kako raste potreba za zapošljavanjem sezonaca u turizmu (oko 35 tisuća ili +10% godišnje), za očekivati je da će i ove godine ukupan broj radnih dozvola rasti. Zapošljavanje stranih radnika moguće je pospješiti proširenjem liste deficitarnih zanimanja za koja nije potrebno provoditi test tržišta rada, kao i produljenjem trajanja dozvola s jedne na dvije godine te sa 6 na 9 mjeseci za sezonske radnike.
Nominalna bruto plaća za siječanj (EUR 1,499) isplaćena u veljači ubrzala je rast na 13,1 posto godišnje (9,3% u prosincu), i pritom je realno porasla 0,4 posto godišnje nakon pada od 2,3 posto u prosincu. Rast prosječne neto plaće (EUR 1,094) također je ubrzao na 11,7 posto godišnje (8,3% u prosincu), dok je realni pad neto plaća usporio na - 0,9 posto (-3,1% u prosincu). Realna poboljšanja su odraz znatnog rasta minimalne plaće (+12,2%), uobičajene indeksacije početkom godine, usporavanja inflacije uz i dalje napeto tržište rada koje vrši pritisak na rast plaća u realnom sektoru.
Sudeći na temelju ovih podataka tržište rada i dalje ne nagoviješta recesiju. Štoviše, prvi ovogodišnji podaci s tržišta rada signaliziraju kako će potražnja za radnicima i dalje ostati na visokoj razini, a pritisak na rast plaća u kombinaciji sa slabljenjem inflacije će dovesti do oporavka realnih plaća, odnosno kupovne moći. U ovoj godini očekujemo rast zaposlenosti od oko 2 posto uz mali pad stope nezaposlenosti na 6,5 posto. Kao što smo već pisali, u ovoj godini očekujemo rast plaća, odnosno ukupnih primanja zaposlenih od oko 7 posto, malo iznad stope inflacije (6,5%), zaključuje Stojić.