Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom je tromjesečju 2023. ostvaren višak od 600 milijuna eura, što je za 1,5 milijardi eura povoljnije nego u istom razdoblju prethodne godine, navodi se u novom HNB-ovom Komentaru platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za drugo tromjesečje 2023.
Tome su u prvom redu pridonijele transakcije s proračunom EU-a, odnosno snažno povećanje ukupnog viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija (za jednu milijardu eura) zbog rekordnih isplata sredstava krajnjim korisnicima iz fondova EU-a.
Naime, izvrsna apsorpcija uglavnom je povezana s činjenicom da je posljednji dan lipnja 2023. bio krajnji rok u kojemu su isplaćena preostala sredstva za obnovu od potresa iz Europskog fonda solidarnosti. Osim toga, povoljnim kretanjima pridonio je i rast viška na računu primarnog dohotka, koji uvelike odražava veće isplate izravnih potpora u domaćoj poljoprivredi na teret proračuna EU-a.
Osim fondova EU-a, poboljšanju salda na tekućem i kapitalnom računu pridonijelo je povećanje neto izvoza usluga, ponajprije zbog snažnog rasta prihoda od turizma. Za razliku od toga, povećao se manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom uz istodobno smanjenje robnog izvoza i uvoza na godišnjoj razini. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, kumulativni višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja lipnja 2023. iznosio je 2,6 posto BDP-a, što je za 3 postotna boda više nego zabilježeni saldo u cijeloj 2022. godini.
Stanje bruto inozemnog duga na kraju lipnja 2023. iznosilo je 56,5 milijardi eura ili 79,4 posto BDP-a, što je za 300 milijuna eura ili 2,6 posto BDP-a manje nego na kraju ožujka 2023., čemu je najviše pridonijelo smanjenje duga središnje banke i opće države praćeno rastom nominalnog BDP-a.
Neto inozemni dug blago se smanjio tijekom drugog tromjesečja 2023. (za 200 milijuna eura), čemu je najviše pridonijelo sezonsko poboljšanje neto inozemne pozicije banaka. Tako je stanje neto inozemnog duga na kraju lipnja 2023. iznosilo 1,5 milijardi eura ili 2,1 posto BDP-a u usporedbi s ostvarenjem od 1,6 milijardi eura ili 2,4 posto BDP-a na kraju ožujka 2023. godine.
Sa smanjenjem neto vlasničkih obveza, blagi pad neto inozemnog duga odrazio se i na stanje neto međunarodnih ulaganja, koje se tek neznatno poboljšalo s –18,5 milijardi eura krajem ožujka 2023. na –18,1 milijardi eura krajem lipnja. U skladu s tim relativni se pokazatelj stanja neto međunarodnih ulaganja poboljšao s –26,7 posto BDP-a, koliko je iznosio krajem ožujka 2023., na –25,5 posto BDP-a krajem lipnja.