Ovo je zapravo puzajuća nacionalizacija mirovinskog sustava uz daljnje narušavanje njegove stabilnosti. Naime, ako prođe ovaj zakon, tko kaže da se nakon toga taj postotak od trenutnih pet posto neće krenuti povećavati? A tko kaže i da onda neće neka buduća vlada doći na ideju "pretočiti" to u državni proračun, kada će već ionako Vlada upravljati time preko AIF-a gotovo kako želi?, komentirao je za Lider najavu prijedloga izmjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima Davor Nađi, čelnik stranke Fokus.
Naime, novi prijedlog predviđa da će mirovinski fondovi ubuduće morati najmanje pet posto imovine investirati u posebne, alternativne investicijske fondove za čiju bi glavnicu garantirala država.
- Radi se o vrlo nasilnom, ali dobro zamaskiranom, nasrtaju vlade na našu privatnu imovinu. Mi kao stranka ćemo kroz Sabor se nastaviti boriti protiv toga, pokušati maksimalno senzibilizirati javnost oko te teme kako bi se stvorio dovoljan pritisak javnosti da Vlada odustane od tih zakonskih izmjena. Procijenit ćemo hoćemo li poduzeti i dodatne korake s inicijativama izvan parlamenta, a ukoliko i sve to ne uspije, onda ćemo taj zakon poništiti nakon što HDZ smijenimo s vlasti na izborima - kaže Nađi.
U Saboru je već prošlo prvo čitanje izmjene seta zakona vezanih za mirovinski sustav, a najozbiljnija promjena je upravo to da država uvodi alternativni investicijski fond (AIF).
- Iako se zapravo izrijekom u zakonu ne govori da će država biti osnivač fonda, prilično je jasno da će ona to biti jer će država jamčiti za kompletan iznos glavnice uplaćen u taj fond. S obzirom da su alternativni investicijski fondovi zapravo fondovi koji ulaze u rizične investicije, bilo bi krajnje suludo da država jamči kompletan iznos glavnice nekom poduzeću pod privatnim upravljanjem pa je zato za očekivati da će to ipak biti fond u državnom vlasništvu - napisao je Nađi u statusu na svom Linkedin profilu koji prenosimo u nastavku.
‘Kako će se taj AIF puniti? Punit će se na način da će se iz obaveznih mirovinskih fondova A i B kategorije uzeti pet posto naše štednje (od trenutnog iznosa i od svake buduće uplate) i taj iznos će mirovinski fondovi biti prisiljeni uložiti u takav AIF. U načelu će to i dalje biti naše vlasništvo, ali će biti izvan naše kontrole, a pod kontrolom države. S obzirom da će država jamčiti glavnicu, uprava takvog fonda će se ‘kockati‘ našim novcem jer to nije njihov novac i nemaju kazne za promašena ulaganja. Gubici će se jednostavno sanirati iz državnog proračuna, a državni proračun punimo svi mi koji i uplaćujemo u II. stup obveznog mirovinskog osiguranja.
Dakle, ako taj državni AIF izgubi naš novac iz mirovinskog fonda, oni će ga nama nadoknaditi našim novcem iz državnog proračuna. Što je isto kao i da su nam samo priopćili da smo izgubili dio mirovinske štednje jer gubimo novac u svakom slučaju.
Međutim, naša mirovinska štednja u II. stupu je bitna zbog prinosa koje ostvarujemo na tu štednju. Možda se nekome petne čini puno, ali kroz period od 20-30-40 godina prinosi na taj iznos mogu doseći značajan iznos, a ako državni AIF izgubi naš novac, mi nećemo ostvariti ni prinose na tu štednju što nam je dodatni gubitak.
U što će taj AIF smjeti ulagati? Pojednostavljeno, smjeti će ulagati u što god hoće, za razliku od obveznih mirovinskih fondova koji imaju značajna ograničenja za ulaganja, upravo kako bi naša štednja bila što sigurnija. A ulagat će u ono u što mu vlada kaže. Pa što mislite tko bolje odabire isplative investicije? Profesionalci iz mirovinskih fondova ili "profesionalci" iz naše vlade? Smjer u kojem će to ići se mogao nedavno vidjeti kada je Financial Times objavio da je naša vlada vršila pritisak na obvezne mirovinske fondove da izvrše ulaganje našeg novca u poduzeće Fortenovu. S obzirom da je jedan od fondova to odbio učiniti, može se pretpostaviti da je namjena ovih zakonskih izmjena upravo uzeti mirovinskim fondovima dovoljno našeg novca kako bi država ti novcem mogla sanirati problem Fortenove – koji je Plenkovićeva vlada i uzrokovala.
O kojem iznosu se radi? Od trenutne ukupne naše privatne mirovinske štednje u A i B kategoriji mirovinskih fondova kroz oduzimanje pet posto novca u državni AIF će se sliti oko milijarda eura, a taj iznos će kroz naše redovite uplate samo rasti.
Koji su mogući scenariji? Za očekivati je da će taj novac državni AIF iskoristiti upravo za operacije vezane za Fortenovu. Dojma sam da vlada još ni sama ne zna točno kako to napraviti pa zato dosta toga u zakonu niti nije precizirano. Moguće je da država osnuje AIF, ali je zakonom dozvoljen manevarski prostor da ga osnuje i privatna kompanija ili strana država. U teoriji se, dakle, može dogoditi da primjerice Njemačka osnuje AIF za čiju glavnicu jamči državnim proračunom, a da hrvatski mirovinski fond u vlasništvu njemačke kompanije onda tih pet posto naše štednje uloži u taj njemački alternativni investicijski fond koji onda neće biti pod kontrolom naše vlade nego vlade strane države koja će taj novac koristiti za ono što njima odgovara. Kako god bilo, s obzirom da je obveza da država jamči za ta sredstva do visine glavnice, izgledno je da će se taj novac koristiti za ulaganja u koja inače nitko normalan ne bi uložio, čisto iz političkih razloga, s gotovo sigurno negativnim rezultatom po naše novčanike, a i po naše buduće mirovine.
U kojoj je fazi donošenje tog zakona? U tjednu iza nas u Saboru je bilo prvo čitanje zakona. Za očekivati je uskoro i drugo čitanje, a par dana nakon toga i izglasavanje tih zakona. Stoga imamo vrlo malo vremena za napraviti dovoljan pritisak javnosti da se od tog odustane.