'Najbrži prst' može biti koristan ako ima dovoljno novca

Na 3. panelu Investicijske konferencije u organizaciji poslovnog tjednika Lider razgovaralo se o ESG-u, energetskoj učinkovitosti, kružnom gospodarstvu, odnosno o izazovu kako industrijska poduzeća mogu istovremeno ulagati u održivost i ostati konkurentna na globalnom tržištu. Sudionici su, između ostalih, bili i predstavnici institucija koje sufinanciraju poduzetničke projekte zelene industrijske investicije, poput Anice Petričević, menadžerice razvoja strateških inicijativa i koordinatorica za ESG u Erste banci.

- Bankarski sektor je inače jako reguliran, a što se tiče nove regulative vezano za ESG, za sada ne vidimo da će ona utjecati na poslovanje banaka. U svakom slučaju, mi takva pitanja moramo pitati klijente. Zadnjih četiri godine se pripremamo, morali smo se dodatno fokusirati na okolišne teme. Naime, klimatske promjene sve više osjetimo, utječu na poslovanje. Lani je bilo 300 do 400 milijardi dolara šteta zbog njih – rekla je Petričević.

Ante Janko Bobetko, zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a, rekao je da je zadnjih godina kreirano jako puno instrumenata i poziva za poduzetnike. Kroz male zajmove financirano je projekata za više od 580 poduzeća vrijednosti 40 milijuna eura. Nakon COVID-a financirano 280 poduzeća za projekte u energetiku i digitalizaciju s preko 400 milijuna eura. U toku je još uvijek natječaj za resursno i učinkovito gospodarstvo, zaprimljeno je gotovo 300 prijava za 700 milijuna eura vrijednih investicija, a zatvara se krajem lipnja.

Aleksandar Halavanja, voditelj Službe za sustavno gospodarenje energijom u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potvrdio je da će biti novca za projekte. Između ostalih Modernizacijskim fondom sufinancirat će se projekti energetske učinkovitosti, ali i, primjerice elektrane za vlastitu potrošnju.

Na pitanje moderatorice Ksenije Puškarić hoće li se sredstva dobivati modelom 'najbrži prst', rekao je da neće svaki, ali primjerice sufinanciranje za modernizaciju vodovoda hoće. No on je iskoristio priliku da objasni da nije problem taj model, nego je uvijek problem taj što ima premalo novca. Za modernizaciju vodovoda ima dovoljno novca, pa 'najbrži prst' nije problem, da pače, puno je efikasniji od natječaja. S njim se složio Bobetko.

- Javnost ima pogrešnu percepciju o 'najbržem prstu'. 'Najbrži prst je zaista dobar ako ima dovoljno novca. Primjerice, ako se netko prijavi i ima sve uvjete, zašto bi čekao kraj natječaja i druge zainteresirane dok riješe dokumentaciju, ako odmah može biti pokrenut postupak za njega i dodijeliti mu novac – rekao je Bobetko.

U razgovoru je sudjelovao i Mario Popić, direktor Tvornice tekstila Trgovišće. Ta tvrtka najviše izvozi u Englesku, primjer je uspješnog poslovanja u djelatnosti koja inače ima velikih problema, a nakon pandemije otvorilo im se i američko tržište.

- Mi smo godinama imali problem jer su se vukli repovi ranijeg poslovanja. Sad kad smo to 'iščistili', lakše uspijevamo dobiti novac na natječajima. Naši slijedeći koraci su financiranje istraživanja i inovacija – rekao je Popić.

Petričević je govorila i o ESG-ovom pooštravanju kriterija za kredite.

- Primjerice, ako je prljava industrija, gledamo kakav je tranzicijski plan u zelenu industriju itd. Mi ćemo financirati svaki dobar projekt. Gledamo isplativost projekta, rizičnost, uz ESG kriterije – rekla je Petričević.