Poduzetnici su krajem prošle godine probili alokaciju za IRI, a EU priprema novi Fond za konkurentnost koji će financirati i privatni sektor
Ova će godina domaćim poduzetnicima koji ulažu u istraživanje, razvoj i inovacije, a sve zahvaljujući EU sredstvima, omogućiti veliki investicijski zamah. Na raspolaganju su sredstva ukupne vrijednosti 191,2 milijuna eura koja će se raspodijeliti, tako se barem čini, najbržim prstom, kroz pozive za ulaganja u Istraživanje i razvoj (IRI) što je u konačnici i ključni korak u jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i njegovoj integraciji u globalne lance vrijednosti. Sredstva su osigurana iz Programa konkurentnosti i kohezije 2021.–2027., a cilj ove alokacije koja se nestrpljivo među poduzetnicima očekuje jest povećati udio ulaganja u istraživanje i razvoj, potaknuti komercijalizaciju inovacija i osnažiti suradnju između znanosti i industrije, sve u skladu s nacionalnim razvojnim strategijama i europskim prioritetima.
Projekti spremni
Natalia Zielinska, konzultantica za EU fondove u Euro Grant Konzaltingu i predsjednica HUP-ove granske udruge stručnjaka za EU fondove, kaže da domaći poduzetnici itekako spremni za IRI te da je koncem prošle godine bilo spremno, prema istraživanju koje su napravili unutar HUP EUPRO-a, više od 60 projekata čija je vrijednost premašivala 211 milijuna eura te je bila viša od dostupne alokacije.
- Možemo reći da su hrvatski poduzetnici prepoznali važnost ulaganja u istraživanje i razvoj te da imaju pripremljene projekte te da čekaju objavu poziva spremno. Ono što zasad nije poznato jest kako će se projekti bodovati niti kako će se sredstva dodijeljivati, no prema našim informacijama, u pitanju će biti najbrži prst - ističe Zielinska.
Posebna pažnja usmjerena je na projekte koji se provode unutar prioritetnih područja definiranim Strategijom pametne specijalizacije (S3). To uključuje sektor zdravlja i kvalitete života, s naglaskom na biotehnologiju, farmaceutsku industriju, medicinsku opremu i digitalno zdravstvo, kao i sektor energije i održivog okoliša, kroz projekte vezane uz obnovljive izvore, energetsku učinkovitost, kružno gospodarstvo i zelene tehnologije. Također se potiču ulaganja u promet i mobilnost, osobito u pametne transportne sustave i autonomna vozila, zatim u informacijsko-komunikacijsku sigurnost te obrambene tehnologije, kao i u hranu i bioekonomiju, uključujući visokotehnološku poljoprivredu, prehrambenu industriju i biotehnološke inovacije u akvakulturi.
Novi megafond
I dok poduzetnici u Hrvatskoj pripremaju dokumentaciju za IRI, Europska komisija i Europski parlament kroje jedan novi financijski alat koji bi trebao obilježiti sljedeće proračunsko razdoblje, poznato kao Višegodišnji financijski okvir (VFO). Novo financijsko razdoblje počinje 1. siječnja 2028., a završava sa zadnjim danom 2034. godine, imat će i novi proračun, koji će se, već je sada poznato, sastojati od od tri glavna dijela: prvi dio proračuna namijenjen je za poljoprivredu, drugi za financiranje siromašnih regija, a treći je univerzalni fond koji je namijenjen za financiranje industrije od istraživanja do komercijalizacije. Cilj novog megafonda, kako ga nazivaju, jest da se izbjegnu dosadašnji rascjepkani pozivi na financiranje realnog sektora, a novi Fond za konkurentnost, nastao na ideji izvješća Maria Draghija, bio bi, premda dostupnim informacijama, vrijedan čak 200 milijardi eura!
Stupovi konkurentnosti
A kako će taj megafond izgledati, već se otprilike zna jer je nacrt fonda ‘iscurio‘ medijima. Prema tom nacrtu Europska komisija planira stvoriti pet stupova unutar Fonda za konkurentnost: digitalizacija; otpornost, obrana i prostor; čista tranzicija i dekarbonizacija; zdravlje i biotehnologija; i istraživanje plavog neba i karijere. Drugim riječima, pregrupirat će cijeli set drugih fondova u jedan s jasnim ciljem praćenja industrije od istraživanja i razvoja do komercijalizacije i monetizacije novih proizvoda i usluga!
Novi fond za konkurentnost Europske komisije najavio je i Stéphane Séjourné, izvršni potpredsjednik za prosperitet i industrijsku strategiju, istaknuvši kako je financiranje konkurentnosti sada rascjepkano i da traži novi pristup.
- Financiranje moramo pregrupirati u jedinstveni investicijski kapacitet kako bismo masovno ulagali u strateške sektore od umjetne inteligencije do svemira do čistih tehnologija do biotehnologija, uključujući posebno inovacije i istraživanje - rekao je Séjourné, koji je zajedno s Piotro Serafinom, povjerenikom za proračun zadužen za razvoj novog fonda, te je otkrio kako će novi fond u biti tvrtke financirati od istraživanja do industrijske proizvodnje. Osim toga, objasnio je da će se Fond za konkurentnost oslanjati na subvencije, zajmove, kapital i javno tržište, ali prije svega i na privatno financiranje.