Biznis i politika
StoryEditor

Najgora suša u 500 godina: Kvaliteta hrane upitna, veliki problemi zbog niskog vodostaja rijeka

02. Rujan 2022.

Piše: Anamarija Mujanović

'Kad se bunar osuši, znamo koliko vrijedi voda' poznata je izreka Benjamina Franklina koja se i dan danas vrlo često spomene na Svjetski dan voda ili tijekom velikih suša. Spomenula se ta izjava i više stotina puta ove godine jer su zbog žestokih toplinskih udara, i činjenice da 'prave' kiše nije bilo par mjeseci, u zaseocima presušili bunari, neki od njih čak prvi puta nakon stotinu godina.   

Klimatske promjene više nisu daleka tema o kojoj se govori samo zato da se o nečemu priča. Europa trenutno prolazi kroz najgoru sušu u posljednjih 500 godina koja je cijelo ljeto rezultirala velikim požarima, presušivanjem rijeka i jezera, a u Velikoj su se Britaniji čak i željezničke pruge savijale pod udarom vrućina.

Svi se i dalje najviše brinu zbog poljoprivrede koja se suočava s nemogućim uvjetima. Među hrvatskim proizvođačima voća i povrća toliki problem nije zapravo suša, zahvaljujući plasteničkoj proizvodnji i ulaganju u sustave za navodnjavanje, koliki su problem toplinski udari, odnosno visoke temperature i žarko sunce.

Upitna kvaliteta hrane

Zbog loših klimatskih uvjeta upitna je kvaliteta proizvoda jer bez obzira na količinu vode koju im proizvođači pružaju, visoke su temperature kritične za kvalitetan uzgoj povrća. Voćarstvo je isto tako problematično jer su, kako je rekao predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota, dugoročni nasadi u velikim izazovima. Najveće posljedice toplinskih udara vidjet će se ove godine na jabukama, rekao je, jer su brojne sorte nastradale pa je kvaliteta istih upitna.

Problemi postoje i za stočarstvo jer je suša uništila usjeve, a cijene stočne hrane su, baš kao i sve ostalo, otišle 'u nebo'. Ipak, kako je potvrdio Mladen Kušeković, vlasnik Natura Beefa, zaliha i dalje ima.

Ipak Vlada Republike Hrvatske najavila je izvanrednu pomoć poljoprivrednicima u iznosu od 200 milijuna kuna.

‒ Zbog klimatskih nepogoda smo imali pad proizvodnje i rast cijena, ali uspjeli smo održati količinu, čak i rast, stočarske proizvodnje. Sad dolazimo do suše kakva nije bila desetljećima. Suša je manje pogodila zimske nego proljetne kulture. Procjene pada prinosa kukuruza, koji je iznimno važna sirovina, su jako visoke. U najboljem slučaju kreću se od 30 posto, a idu prema još lošijem ‒ izjavila je nedavno ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Kako je izjavila ministrica, proizvođači mogu očekivati paušalnu potporu od 15 tisuća eura, a prve bi isplate mogle biti krajem studenog ili početkom prosinca.

Presušivanje ključnih trgovačkih ruta

Da je gotovo pola kontinenta u opasnosti od suše, potvrdili su nedavno i stručnjaci Europske unije, a zbog niskih vodostaja europskih rijeka pogođen je i energetski sektor, kao i isporuka robe. Još početkom prošlog mjeseca Europu je potresla vijest da je rijeka Rajna, ključni prometni put za prijevoz robe, na povijesno niskoj razini. Riječni promet ovim putem i dalje se odvija, ali iznimno plitka voda, preko koje ne mogu ploviti pretrpani brodovi, znači i smanjeni prijevoz robe putem ključne trgovačke rute.

Istu je sudbinu doživjela i treća najveća rijeka na svijetu, rijeka Yangtze u Kini što je isto tako utjecalo na hidroenergiju i prijevoz robe. Presušivanje poznate rijeke izazvalo je tešku situaciju u pokrajini Sichuan koja više od 80 posto električne energije dobiva upravo iz hidroelektrana pa je suša samim time obustavila i rad tvornica, među kojima su se našle i Toyotine i Tesline tvornice. Upravo zato se sve češće spominje i povratak elektranama na ugljen koje se zbog zelene tranzicije posljednjih godina nastojalo u potpunosti ukinuti.

Problem s hidroenergijom postoji i u Europi, jer je proizvodnja u Španjolskoj pala za 44 posto. Voda je također potrebna za hlađenje nuklearnih elektrana, pa su neke nuklearne elektrane u Francuskoj morale smanjiti proizvodnju jer su rijeke bile previše plitke, a samim tim i tople da bi ohladile elektrane.

Da se nešto u budućnosti treba promijeniti jer će sve žešći toplinski udari i suše postati 'novo normalno' potvrdio je i glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas.

‒ Ubrizgali smo toliko ugljičnog dioksida u atmosferu da će ovakav negativan trend trajati desetljećima. Nismo bili u stanju globalno smanjiti emisije pa se nadam da će ovo biti poziv na buđenje svim svjetskim liderima – rekao je Taalas.

Nestašica pitke vode

Dakle, koliko god da je sada vruće, velika je vjerojatnost da će u budućnosti biti još gore. Ipak, velika suša ima utjecaja i na količinu pitke vode, što je pokazalo upravo presušivanje rijeka u Kini jer rijeka Yangtze opskrbljuje više od 400 milijuna stanovnika pitkom vodom.

No nije tu samo riječ o Kini. Istra je ovog ljeta morala uvoditi mjere redukcije pa je od sredine ljeta do kraja kolovoza na snazi bila zabrana korištenja pitke vode za pranje vozila, ulica, trgova i javnih površina kao i tuširanje na plažama. Istra je jedina u Hrvatskoj morala poduzeti ovakve mjere zbog manjka padalina cijelog ljeta, no društvene su mreže 'gorjele' slikama s Afričkog roga gdje oko 50 milijuna ljudi nema dovoljno hrane zbog utjecaja suše..

‒ Svjetska zdravstvena organizacija vrlo je zabrinuta zbog ove situacije koja će dovesti do toga da mnoge obitelji poduzmu očajničke mjere kako bi preživjele ‒ rekla je Carla Drysdale, glasnogovornica Svjetske zdravstvene organizacije, na prošlotjednoj konferenciji za medije u Ženevi.

Zbog suše koja je usmrtila velik broj stoke i upropastila usjeve, kako tvrdi WHO, najmanje 10 milijuna djece pati, a pokraj svega toga isušili su i brojni izvori vode. Nadalje, više od 1,8 milijuna djece diljem Etiopije, Kenije i Somalije zahtijevaju hitno liječenje zbog teške akutne pothranjenosti opasne po život. Također, rat u Ukrajini ima velik utjecaj na ovo područje pa će brojne obitelji osjetiti posljedice s povećanjem cijena hrane, goriva i smanjenjem uvoza pšenice.

Mnoge svjetske stručnjake pak brine da bi, ukoliko se nešto ne promijeni, slike poput one s Afričkog roga mogli gledati u cijelom svijetu.

28. rujan 2022 05:25