Na svjetskim burzama prošloga tjedna najvažniji indeksi su porasli, zahvaljujući dobrim financijskim izvješćima kompanija i makroekonomskim pokazateljima te signalima iz središnjih banaka koji su ojačali uvjerenje investitora u lagano prizemljenje američkog i europskog gospodarstva unatoč oštrom rastu kamatnih stopa, no dionička tržišta su krajem tjedna uznemirili potezi Bank of Japan, jer su povećali atraktivnost ulaganja u obveznice.
Dow Jones indeks prošloga je tjedna porastao 0,65 posto, na 35.459 bodova. S&P 500 indeks ojačao je jedan posto, na 4.582 boda te je tako od početka godine u plusu gotovo 19 posto. Nasdaq indeks prošlog atjedna ostvario je dobitak od 2 posto, završivti tjedan na 14.316 bodova.
– Spojite sve zajedno i morate doći do zaključka da je moguće da se ovo ‘zlatokosino‘ gospodarstvo može još malo nastaviti, budući inflacija očito popušta – kazao je Scott Ladner iz Horizon Ivestmentsa.
Krajem tjedna, naime, objavljeno je da je inflacija u SAD-u u lipnju na godišnjoj razini znatno oslabila, što će Fed vjerojatno dodatno učvrstiti u stavu da okonča aktualni ciklus najbržeg podizanja kamatnih stopa još od 1980-godina. Inflacija mjerena potrošačkim cijenama u najvećem sjvetskom gospodarstvu porasla je tri posto u lipnju, što je njezin najmanji rast još od ožujka 2021. i dodatno usporavanje nakon što je u svibnju iznosila 3,8 posto.
– Investitori sve više vjeruju u mogućnost da je inflacija pod kontrolom i da će gospodarstvo izbjeći recesiju – kazao je Win Murray iz Diamong Hilla.
U srijedu je Fed očekivano podignuo ključnu kamatnu stopu za dodatnih 0,25 postotnih bodova, a nakon zasjedanja predsjednik Feda Jerome Powell kazao je kako ne predviđa recesiju, iako je kazao i da ne isključuje još jedno podizanje kamatnih stopa, ovisno o ekonomskim podacima.
Potom je ECB u četvrtak, također očekivano, povisio kamatnu stopu na depozite za 0,25 postotnih bodova, na 3,75 posto, podignuvši je u ovom ciklusu zaoštravanja monetarne politike već deveti put. No, predsjednica banke Christine Lagarde signalizirala je da bi ECB u rujnu mogao uzeti predah u daljnjim zaoštravanjem monetarne politike, jer inflacijski pritisci pokazuju privremene znakove popuštanja, a brige oko recesije jačaju.
Kao ‘točka na i‘ u još jednom pozitivnom tjednu na globalnm tržištima kapitala dolazi i podatak da je više od polovine kompanija čije su dionice sadržane u S&P 500 indeksu do kraja tjedna je izvijestilo o poslovnim rezultatima u drugom tromjesečju, pri čemu je 79 posto njih premašilo očekivanja analitičara.
Međutim, ono što je iznenadilo tržišta bila je odluka Bank of Japan u petak da će dopustiti fluktuaciju prinosa po 10-godišnjim državnim obveznicama od plus do minus 0,5 posto, sa dosadašnjeg cilja od 0 posto, ali i da će ponuditi kupnju 10-godišnju državnih obveznica po fiksnom prinosu od jedan posto. Tim potezom BOJ ustvari efektivno proširuje svoju toleranciju na fluktuaciju prinosa za daljnjih pola posto.
Uznemirlo je to tržišta. Naime, godine ultra-popustljive monetarne politike u Japanu, čak i u vrijeme kad ostale velike središnje banke zaoštravaju svoje politike, poticale su ‘carry trgovinu‘, koja se odnosi na uzimanje kredita u valuti koja pruža niže kamante stope (a to je upravo japanski jen) kako bi se investiralo u drugu imovinu koja obećava viši prinos. Mnogi se tržišni sudionici pribojavaju i da je to uvod u eventualni zaokret od politike golemih monetarnih poticaja.
To je odmah potaknulo rast prinosa na japanske 10-godišnje obveznice, koji je u petak dosegnuo 0,55 posto, i na američke, koji je premašio 4 posto. Rast prinosa po obveznicama smanjuje apetit investitora za dionicama, pa je tako u četvrtak njujorški Dow Jones prekinuo svoj 13-dnevni pozitivni niz, što je bilo najdulje razdoblje njegova rasta još od 1987 godine.
Na europskim burzama najvažniji indeksi također su ojačali, pri čemu londonski Ftse za 0,4 posto, na 7.694 boda, frankfurtski DAX za 1,8 posto, na 16.469 bodova, a pariški CAC za 0,6 posto, na 7.476 bodova.