Poslodavci se pitaju zašto riskiramo destabilizaciju banaka zbog prosječnog godišnjeg troška naknada po tekućem računu od 24 eura
Nakon intervencija u maloprodajne cijene prehrambenih proizvoda, država sada intervenira u postulate bankarskog poslovanja, značajno ograničavajući mogućnost naplate naknada na širi spektar usluga. No, Hrvatska udruga poslodavaca u svom ovotjednom osvrtu na financijska kretanja navodi da su se razine naknada kao i cijene svih usluga određivale i trebale bi se nastaviti određivati na tržištu.
Pravo na određivanje cijene i spektra usluga je osnova tržišne ekonomije i tržišne utakmice te je jedan od poluga za jačanje konkurencije i borbe za potrošače. Direktnom intervencijom država se postavlja kao tržišni arbitar što značajno narušava slobodu poslovanja i slabi tržišne mehanizme.
Nakon određivanja cijena energenata, prehrambenih proizvoda i bankarskih usluga postavlja se pitanje koje će sektore u narednom razdoblju država odlučiti regulirati, diskrecijski proglasiti usluge besplatnim, ‘izbiti’ poslodavcima sredstva za ulaganja i rast produktivnosti, rast plaća i otvaranje novih radnih mjesta? Koje će usluge i robe biti proglašene esencijalnim – cijene kave u ugostiteljskim objektima, usluge pripreme i posluživanja hrane, telekomunikacije, oprema za kućanstvo? Hoće li potom, ako se tržišni akteri povuku, država postati i glavni dobavljač ‘esencijalnih’ proizvoda i usluga? Nema sumnje da sklonost države da intervenira u gospodarstvo nikako ne ide u prilog rastu produktivnosti ekonomije koja je, u prošloj godini snažnog rasta BDP-a (3,8 posto) smanjena s obzirom na relativno veći rast zaposlenosti od 4 posto, dok istovremeno država odustaje od rasta produktivnosti i u projekcijama za ovogodišnji proračun.
Prihodi od naknada za banke nisu samo dobit već se iz tih prihoda financiraju značajna ulaganja u digitalizaciju, sigurnost i održavanje infrastrukture – klijenti banaka upravo na tim područjima očekuju konstantni rast kvalitete usluge obzirom na to da im je stabilnost, predvidljivost i podrška u svakodnevnim financijskim transakcijama i poslovanju od presudne važnosti.
Sve relevantne analize pokazuju kako su naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU, a kamatne stope su izjednačene s prosjecima europskih država. Na domaćem bankarskom tržištu svjedočimo relativno snažnoj konkurenciji što se vidi i u ponudama stambenih kredita u posljednjih nekoliko tjedana, koje klijentima kroz cjelokupnu otplatu donose desetine tisuća eura uštede. U razdoblju povijesno najsnažnijeg rasta kamatnih stopa u euro području u Hrvatskoj je taj rast amortiziran te je spriječen troškovni udar na građane.
Neto prihod domaćih banaka od provizija i naknada za poduzeća i stanovništvo u 2024. je iznosio oko 270 milijuna eura, od čega se oko 40 posto odnosi na kućanstva. Suprotno popularnim narativima o visokim bankarskim naknadama, podaci pokazuju smanjenje ukupnih neto prihoda banaka od naknada i provizija u posljednje dvije godine s 1,07 na 0,75 posto BDP-a, čime su razine ovih troškovnih opterećenja postale usporedive s onima u susjednoj Sloveniji.
Stabilno bankarstvo nužno za stabilan rast
Te podatke važno je uspoređivati s ekonomskim kapacitetom mjerenim udjelom u BDP-u s obzirom na to da rast gospodarstva potiče veći volumen transakcija i aktivnosti pa u tom smislu rastu prihodi, ali i rashodi banaka u području naknada i provizija. Udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnim neto prihodima hrvatskih banaka niži je nego u usporedivim članicama euro područja. Tako je tijekom dužeg razdoblja ovaj udio u Hrvatskoj bio stabilan između 22 posto i 26 posto, uz blagi rast u 2021. i 2022. godini, dok je u istom razdoblju u euro području bio na razini od 27 posto i 34 posto.
Jedna od važnih funkcija prihoda od naknada banaka je osiguranje stabilnosti i sposobnosti bankama u pružanju te razvoju kvalitetnih usluga za svoje klijente. Banke u EU i Hrvatskoj intenzivno ulažu u digitalizaciju, sigurnost i održavanje infrastrukture, pri čemu ta područja zahtijevaju visoku razinu stručnosti i značajna financijska sredstva. Svjesne rastućih kibernetičkih prijetnji na globalnoj razini, hrvatske banke provode niz mjera kako bi osigurale sigurnost sredstava svojih klijenata.
Nedavno najavljeno uklanjanje mogućnosti naplate širokog spektra bankarskih usluga bez ograničenja dugoročno će otežati pokrivanje stvarnih troškova te ukinuti kapacitet za ulaganja u inovacije. Ovakav prijedlog podrazumijeva značajne prilagodbe poslovnih modela i pažljivo planiranje budućih ulaganja, što bi moglo negativno utjecati na kvalitetu usluga. Uz to, bankarske usluge u Hrvatskoj mogu pružati i banke sa sjedištem u drugim državama EU pa je pitanje na koji način će se regulirati njihovo poslovanje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici obzirom na to da bi se moglo pokazati da bi pružatelji usluga koji u Hrvatskoj nemaju zaposlenike, poslovnice, bankomate i ne plaćaju poreze u Hrvatskoj mogli dobiti prednost na tržištu.
Dodatnu nervozu stvara donošenje ovakvih zakonskih rješenja za jedan od najvažnijih sektora ekonomije po hitnom postupku bez adekvatnog vremena za analizu svih mogućih učinaka. Naknade osiguravaju bankama stabilne prihode čak i kad kamatne stope padaju ili potražnja za kreditima kopni. Ovaj oblik prihoda omogućava bankama prilagodbu promjenjivim tržišnim uvjetima i financijsku stabilnost.
U svjetlu globalnih napetosti, rasta inflacije i makroekonomskih neizvjesnosti, Europska središnja banka naglašava potrebu za jačanjem bankarskog sektora i deregulacijom, a HUP ide u suprotnom smjeru – iako je ključno u periodu pred nama osigurati snagu bankarskog sektora kako bi mogao financirati gospodarstvo i državu te se uspješno prilagoditi aktualnim izazovima. Predloženo zakonsko rješenje koje bankama onemogućava naplatu usluga bez jasnih kriterija i ograničenja zasigurno ne doprinosi stabilnosti kakvu trebamo.
Banke podržavaju besplatni račun za socijalno ugrožene
Napokon, bitno je osvijestiti da ni u jednoj državi EU ne postoji praksa u kojoj se širok spektar usluga nekog sektora zakonski uređuje kao besplatan za sve korisnike bez jasnih kriterija. U većini zemalja EU standardno je da se osnovni račun za socijalno osjetljive skupine ne naplaćuje, što je model koji već imamo i u Hrvatskoj. Nekoliko zemalja ima zakonski uređene besplatne račune za sve građane, ali sa znatno manjim opsegom usluga, što bankama omogućava održivost poslovanja. Stoga, ako želimo imati razvijen i konkurentan bankarski sektor, nužno je osigurati jednake uvjete poslovanja, smatraju poslodavci.
Banke se ne protive uvođenju besplatnog računa, već se protive prijedlogu koji ne sadrži socijalne kriterije i jasna ograničenja takvih besplatnih usluga. Socijalno osjetljive skupine trebale bi i dalje imati pristup širokom spektru bankarskih usluga bez naknade. Banke su pod povećalom zbog navodnih "rekordnih profita" iako njihova profitabilnost mjerena omjerom dobiti u odnosu na uloženi kapital (ROE) u prosjeku ne prelazi 8,5 posto posljednjih šest godina, što je znatno ispod prosjeka CEE regije od 12,5 posto te ispod razina u Sloveniji (11,9 posto), Austriji (10,1 posto) i nekim drugim članicama EU.
Također, suprotno uvriježenim stavovima u javnom prostoru, međunarodno usporediva bruto profitabilnost hrvatskih poduzeća je, unatoč poboljšanju zadnjih godina, još uvijek 25 posto ispod prosjeka CEE regije te čak 55 posto ispod prosjeka EU. U okvirima poznate pozitivne korelacije u stručnoj literaturi između dugoročnog nominalnog rasta BDP-a te ROE, proizlazi čak da je 10-godišnja prosječna profitabilnost banaka (ROE 7,4 posto) neočekivano niska u odnosu na prosječni nominalni rast BDP-a (6,0 posto). Naime, zemlje CEE regije su na prosječnom nominalnom rastu BDP-a od 7,7 posto ostvarile prosječni ROE od čak 12,4 posto.
Također valja uočiti kako rast dobiti banaka nije ostvaren ‘na teret‘ stanovništva, već je posljedica ulaska Hrvatske u euro područje. Naime, neto kamatni prihod iz poslovanja s klijentima uvećan za neto prihode po osnovi prihoda od provizija i naknada kao postotak BDP-a je u padu. Neto kamatni prihod iz poslovanja s klijentima (stanovništvom i nefinancijskim poduzećima) uvećan za neto prihode od provizija i naknada je u prvoj polovici 2024. u odnosu na prvu polovicu 2019. porastao tek 11 posto u odnosu na rast BDP-a od čak 57 posto. To znači da je udjel neto kamatnog prihoda iz poslovanja s klijentima uvećan za neto prihode od provizija i naknada zabilježio pad udjela u BDP-u za gotovo 30 posto u proteklih pet godina.
Zaključno, u Hrvatskoj ne postoji nijedna djelatnost ili poduzeće kojem je zakonski zabranjeno naplatiti naknadu za uslugu koja ima svoje troškove jer bi takav model poslovanja bio neodrživ. Stabilan i dobro kapitaliziran bankarski sustav ključan je za nastavak rasta BDP-a, stabilno poslovno okruženje, ukupnu ekonomsku stabilnost i prosperitet. Bankarsko financiranje daje ključnu podršku ekonomskom rastu, stabilan bankarski sustav ulijeva povjerenje investitorima, tvrtkama i građanima i sudjeluje u međunarodnim financijskim tokovima pa je u ekonomiju lakše privući ulaganja. Izrazito je važno da su kamatne stope izjednačene s prosjecima zemalja euro područja, a u nekim segmentima poput stambenog kreditiranja su i niže u korist rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji. Napokon, stabilan sustav minimizira sistemske rizike i sprječava širenje krize. Potpuno je nejasno zašto riskiramo destabilizaciju banaka zbog prosječnog godišnjeg troška po osnovi naknada po tekućem računu od 24 eura.