Carinski rat između Washingtona i Pekinga se nastavlja jer je Trump povećao ukupnu carinsku stopu na uvoz kineske robe na 145 posto
Nakon rijetko viđenih oscilacija cijena dionica, na Wall Streetu su burzovni indeksi prošloga tjedna snažno porasli, unatoč eskalaciji carinskog rata između SAD-a i Kine, dok su na europskim burzama pali.
Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones porastao 4,95 posto, na 40.212 bodova, dok je S&P 500 skočio 5,7 posto, na 5.363 boda, a Nasdaq indeks 7,3 posto, na 16.724 boda.
Početkom tjedna ti su indeksi i dalje bili pod pritiskom zbog drastičnih carina, koje je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio početkom travnja i zbog kojih su tjedan dana prije cijene dionica zabilježile najveći tjedni pad od koronakrize 2020. godine.
No, do preokreta je došlo u srijedu, kada je Trump neočekivano na 90 dana odgodio dodatne, recipročne carine za sve zemlje, osim Kine.
Na Wall Streetu je toga dana zavladala euforija, pa je S&P 500 skočio 9,5 posto, što je bio njegov treći po veličini dnevni skok od Drugog svjetskog rata. Nasdaq indeks zabilježio je, pak, drugi najveći skok u svojoj povijesti, više od 12 posto.
Zahvaljujući tome, indeksi su tjedan završili u plusu. No, i dalje su na gubitku u odnosu na početak travnja, kada je Trump najavio carine.
Nakon što je Trump odgodio primjenu recipročnih carina, mnoge su zemlje poručile da su spremne pregovarati. Među ostalim, i Europska unija, koja je odgodila i svoje protumjere na Trumpove carine.
Carinski rat SAD-a i Kine tek počeo
No, carinski rat između Washingtona i Pekinga se nastavlja jer je Trump povećao ukupnu carinsku stopu na uvoz kineske robe na 145 posto.
Kina je, pak, na uvoz američke robe povećala carine na ukupno 125 posto.
Ta eskalacija carinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogla bi izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalnog gospodarstva, pa i recesiju.
- Ulagačima je teško odlučiti kupovati dionice uz ovakvu nestabilnost i neizvjesnost. Zabrinuti su zbog carina jer je teško procijeniti kako će to utjecati na gospodarstva - kaže Paul Nolte, analitičar u tvrtki Murphy & Sylvest.
I dok su na Wall Streetu cijene dionica prošloga tjedna porasle, na većini ostalih svjetskih burzi su pale.
Tako i na najvećim europskim burzama. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,1 posto, na 7.964 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,3 posto, na 20.374 boda, a pariški CAC 2,3 posto, na 7.104 boda.
dolar pao na najnižu razinu u tri godine
Na valutnim je tržištima prošloga tjedna vrijednost dolara prema košarici valuta zaronila na najnižu razinu u tri godine, što je posljedica eskalacije carinskog rata između SAD-a i Kine i povlačenja investitora iz američkih državnih obveznica.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je prošloga tjedna 3 posto, na 99,78 bodova, najnižu razinu u tri godine.
Pe tečaritom jj eura skočio 3,6 posto, na 1,1355 dolara, najvišu razinu od veljače 2022. godine.
Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, za 2,3 posto, pa je njezina cijena zaronila na 143,50 jena.
Oštar pad tečaja dolara drugi tjedan zaredom posljedica je nesigurnost zbog carina, koja predsjednik SAD-a Donald Trump malo najavljuje, malo odgađa, pa ih na uvoz iz Kine povećava...
Eskalacija carinskog rata
Prošle srijede je Trump neočekivano na 90 dana odgodio dodatne, recipročne carine za sve zemlje, osim Kine, ali je ostavio osnovne carine od 10 posto na gotovo sav uvoz.
Nakon te Trumpove odluke, mnoge zemlje poručile su da su spremne pregovarati. Među ostalim, i Europska unija, koja je odgodila i svoje protumjere na Trumpove carine.
No, carinski rat između Washingtona i Pekinga se nastavlja jer je Trump povećao ukupnu carinsku stopu na uvoz kineske robe na 145 posto. Kina je, pak, na uvoz američke robe povećala carine na ukupno 125 posto.
Ta eskalacija carinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogla bi izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalnog gospodarstva, pa i recesiju.
Dolar inače slovi za jednu od sigurnih valuta u nesigurna vremena, no kako američkom gospodarstvu prijeti usporavanje rasta, pa čak i recesija, dolar se našao pod pritiskom, dok su znatno ojačale japanska i švicarska valuta, koje se također smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.
Tečaj ‘švicarca‘ prema dolaru dosegnuo je najvišu razinu u više od 10 godina.
Prodaja američkih obveznica
Dolar je pod pritiskom i zbog pojačane prodaje američkih državnih obveznica, zbog čega su prinosi na 10-godišnje obveznice dosegnuli oko 4,5 posto. To predstavlja tjedni rast prinosa za 40 baznih bodova, što nije zabilježeno još od 2001. godine.
Pad dolara, zajedno s padom Wall Streeta i američkih državnih obveznica, može značiti da strani ulagači na Trumpove protekcionističke mjere odgovaraju prodajom američke imovine, kažu analitičari.
„Očigledan je egzodus iz američke imovine. Pad dolara nije samo posljedica procjena o usporavanju rasta američkog gospodarstva i trgovinske nestabilnosti. Tu je i nešto više, radi se o padu povjerenja u dolar i kredibilitet američkih politika. Dosad je u razdobljima nesklonosti ulagača prema riziku dolar jačao kao sigurna valuta, no sada je dolar pod pritiskom, dok japanski jen i švicarski franak jačaju”, objašnjava Win Thin, strateg u tvrtki Brown Brothers Harriman.