Nakon višednevnog rasta Wall Street pao, azijske burze porasle

Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica pale, nakon višednevnog rasta, jer nije bilo vijesti koje bi podržale tržište i jer ulagače zabrinjava rast prinosa na državne obveznice. Dow Jones indeks oslabio je 0,27 posto, na 42.677 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,39 posto, na 5.940 bodova, a Nasdaq indeks 0,38 posto, na 19.142 boda.

Za S&P 500 to je prvi pad nakon šest dana rasta. U fokusu ulagača bilo je jučer tržište obveznica, s obzirom da su prinosi porasli, što znači da se država mora zaduživati po višoj cijeni.

U petak je agencija Moody's smanjila kreditni rejting SAD-a s Aaa na Aa1 zbog velikog deficita saveznog proračuna, visokih troškova financiranja i planiranog smanjenja poreza.

Još prije to su učinile i agencije Fitch te S&P Global Ratings zbog povišenog javnog duga. Javni dug SAD-a kreće se oko 36.200 milijardi dolara, a predviđa se da će još rasti u idućih deset godina jer Republikanci planiraju smanjiti poreze.

Jučer je predsjednik SAD-a Donald Trump nagovarao parlamentarne zastupnike republikanaca da podrže prijedlog zakona kojim bi se smanjili porezi. Smanjenje poreza vjerojatno bi potaknulo potrošnju i podržalo rast gospodarstva, no s druge strane, porastao bi javni dug, ako se ne smanji državna potrošnja.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,94 posto, na 8.781 bod, dok je frankfurtski DAX porastao 0,42 posto, na 24.036 bodova, a pariški CAC 0,75 posto, na 7.942 boda.

Cijena nafte znatno porasla 

Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica porasle, dok je dolar i dalje pod pritiskom zbog smanjenja kreditnog rejtinga SAD-a i rasta prinosa na američke državne obveznice. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u plusu 0,5 posto i kreće se oko najviših razina u sedam mjeseci.

Pritom su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,4 i 0,9 posto. U Japanu su, pak, pale 0,35 posto. Pad cijena dionica na burzi u Tokiju posljedica je, među ostalim, podataka da je japanski izvoz u SAD u travnju pao.

Premda je ukupni izvoz porastao sedmi mjesec zaredom, ulagači su zabrinuti jer se ne zna kako će dalje carine na uvoz u SAD utjecati na japansko gospodarstvo, koje ionako u posljednje vrijeme slabi.

Na ostalim burzama u regiji vlada dobro raspoloženje, nakon što su dan prije kineske i australske monetarne vlasti smanjile kamatne stope kako bi podržale rast gospodarstava.

Zbog toga je na valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta jutros dodatno pala, nakon što je od početka tjedna potonula 1,3 posto. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros na 99,94 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 100,32 boda.

Pritom je tečaj američke prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 144,70 na 144,30 jena. Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla na 1,1290 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1250 dolara.

Cijene su nafte, pak, znatno porasle, nakon vijesti da Izrael priprema napad na iranska nuklearna postrojenja. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 1,80 posto, na 66,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,92 posto, na 63,20 dolara.