Vrlo zanimljivih pola godine je iza nas, a ne treba ni sumnjati da će druga polovica godine biti jednako zanimljiva kad je riječ o burzovnim robama. Prvih šest mjeseci možda je najlakše dočarati preko nafte. Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, cijene nafte porasle su u odnosu na početak godine - na londonskom tržištu više od 12, a na američkom tržištu oko 16 posto. Teško da će biti odmora tijekom ljeta, ali zasigurno nas čeka uzbudljiva jesen koja će kulminirati američkim izborima. No, prije svega toga, vratimo se na tjedan za nama. Hedge fondovi su se prošlog tjedna borili da pokriju svoje short pozicije u agri robama, zbog toplijih prognoza sredinom srpnja i poboljšanog makro raspoloženja (USD pada, BRL raste). Ovaj tjedan vidjet ćemo najnovije CPI podatke o inflaciji u SAD-u u četvrtak i srpanjsko WASDE izvješće u petak.
Ponovno par crtica iz naše priče o komatnim stopama. Powell izjavljuje da treba više dokaza prije nego što dođe do smanjenja stopa. Sjetite se rezanja ECB-a prošlog mjeseca, ali kreatori politike sada izražavaju nedostatak povjerenja da je inflacija na pravom putu da dosegne svoj cilj u kratkom roku, a sve to FED-u samo daje potvrdu da treba i dalje da čeka sa odlukom. Američki dolar pada kao rezultat općeg osjećaja ‘mekšeg‘ tržišta rada. Nezaposlenost je porasla na 4,1 posto i sve to hrani one koji zazivaju spuštanje kamatnih stopa. Paralelno, indeksi NASDAQ i S&P 500 dosegli su nove rekordne razine jer tržište očekuje sniženje stopa u rujnu? Što ti je tržište…
Najnoviji kineski ekonomski podaci ukazuju na stalnu borbu, a stvari bi se u bližoj budućnosti mogle samo pogoršati sada kada nekoliko nacija prijeti trgovinskim ratovima s Kinom. I da, ako Trump bude izabran, možete dodati i SAD natrag na taj popis. Rastući dug SAD i drugih zemalja G-7 naveo je S&P Global Ratings da upozori na moguće tržišne pritiske. Ove zabrinutosti koincidiraju s nadolazećim izborima u SAD-u i nedavnim upozorenjima Banke za međunarodna poravnanja o ranjivosti vlada pred gubitkom povjerenja građana.
Porasle i cijene plina
Nafta nastavlja rasti zbog povećanih geopolitičkih napetosti, pada zaliha nafte u SAD-u usred rasta potražnje i početka sezone uragana (uragan Beryl koji prolazi kroz Zaljev), pa ne čudi da je porasla na najvišu razinu u zadnjih devet mjeseci. Konkretno, na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna porasle oko dva posto. No na početku novog tjedna cijena nafte je pod pritiskom, pa je nafta Brent ispod razine od 86 $/bbl, a nata WTI ispod razine od 83 $/bbl. Uglavnom je to zbog pomalo pesimističkih podataka o zaposlenosti u SAD od prošlog petka. Pored toga, vjeruje se da će uskoro početi pregovori na Bliskom istoku između Izraela i palestinskog Hamasa, što znači da se smanjuje rizik od poremećaja proizvodnje nafte u tom dijelu svijeta.
Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF porasle su na početku tjedna za oko dva posto, na iznad 33,5 €/MWh, oporavivši se od pada od 4,3 posto prošlog tjedna zbog rizika opskrbe zbog vrućeg vremena u Aziji i uragana u Teksasu. Unatoč dobro opskrbljenim zalihama plina u Europi, globalni poremećaji, uključujući neplanirane prekide i povećanu potražnju za klimatizacijom, izazivaju zabrinutost. Uragan Beryl stigao je u Teksas u ponedjeljak, prekinuvši operacije ukapljenog prirodnog plina. Freeport LNG je već smanjio proizvodnju. Osim toga, nastavlja se neplanirani prekid na platformi Tolmount u Velikoj Britaniji. Nasuprot tome, Europa ima koristi od zaliha plina većih od uobičajenih i povećanog protoka iz Norveške. U nadolazećem tjednu očekuju se niske temperature na ključnim energetskim tržištima poput UK-a, Njemačke i Francuske, što će smanjiti pritiske potražnje.
Na CBOT-u prošlog tjedna, terminske cijene soje, pšenice i kukuruza porasle su oko tri posto. Pšenica je poskupila zbog izvješća o suši koja šteti proizvodnji u Rusiji i Ukrajini i zbog kiša koje nastavljaju pogoršavati francusku žetvu. Razmjeri štete u Crnom moru nisu jasni. Suša u SAD-u mogla bi kazniti prinose kukuruza i soje. Za američki kukuruz, najvažniju žitaricu na svijetu, nalazimo se u ključnoj fazi oprašivanja, odlučujućem trenutku. Za soju će biti ključno sljedeća dva mjeseca i vrijeme u SAD-u. Ili top ili flop. Generalno za ove tri robe biti će ključno ponašanje fondova, koji su opet izgradili popriličnu short poziciju.
Raste potražnja za bakrom
Došlo je do klasičnog short squeeza na sojinom ulju prošlog tjedna. U cijeloj priči netko je uzeo lijepi profit, ali su se istovremeno pojedinci ozbiljno opekli u svojim špekulacijama. Tako je to na burzama i kod špekulacija, netko je pukovnik, a netko na kraju pokajnik. Hedge fondovi bili su rekordno short na futuresima sojinog ulja (-114 tisuća ugovora, -3,0 milijarde američkih dolara). To je bila povijesno velika oklada da će cijene sojinog ulja nastaviti padati. Ipak, terminske cijene sojinog ulja porasle su početkom prošlog tjedna zbog boljeg korištenja hrane i goriva u SAD-u i sve većeg trgovinskog rata između Indonezije i Kine. To je natjeralo fondove da pokriju svoje pozicije, što je još više povećalo cijene. Zbog svega toga, sojino ulje imaa za sada najveći porast cijene u srpnju, +11,2 posto. Ove smo godine vidjeli popriličan broj takvih stiskanja u robnom kompleksu - uključujući tržišta poput kukuruza, soje i jare pšenice - što je podsjetnik da je pozicioniranje špekulanata važno.
Jedna zanimljiva informacija oko zelenih politika; od 2030. danski poljoprivrednici će morati plaćati 120 danskih kruna (16 eura) po toni emitiranog ekvivalenta ugljičnog dioksida, što će porasti na 300 kruna (40 eura) od 2035. Vlada će također osigurati 5,3 milijarde eura za pošumljavanje 250 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta do 2045., odvojiti 140 tisuća hektara nizinskog zemljišta do 2030. i kupiti neke farme kako bi smanjili emisije dušika. Možda će svijet biti zeleniji, ali će hrana svakako biti skuplja.
Prema procjenama IEA, do 2040. potražnja za bakrom povećava se za 50 posto. Primjerice za globalnu elektrifikaciju trebat će nam 700 milijuna tona bakra u sljedeće 22 godine dok trenutna globalna proizvodnja bakra iznosi nešto manje od 23 milijuna tona godišnje. Potražnja za rijetkim zemnim elementima gotovo se udvostručuje, potražnja za kobaltom se više nego udvostručuje, a potražnja za niklom je blizu utrostručenja. To nisu ni blizu većih povećanja. Potražnja za grafitom raste gotovo četverostruko, a litij se do 2040. godine gotovo deveterostruko povećava, naglašavajući njegovu ključnu ulogu u baterijama. To će zahtijevati izgradnju ogromnog broja novih rudnika. Još 2022. IEA je rekla da će svijet do 2030. morati izgraditi 50 novih rudnika litija, 60 novih rudnika nikla i 17 rudnika kobalta. Povijesno gledano, kritični projekti opskrbnog lanca, poput onih za ove vrste sirovina, imali su dugo vremena razvoja od otkrića do prve proizvodnje. Postavlja se pitanje je li takav rast realan?