Prema podacima HNB-a, ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su u listopadu za 1,4 milijardi kuna ili 0,5 posto u odnosu na kraj rujna (na osnovi transakcija) dosegnuvši 267,9 milijardi kuna. Pritom je njihova godišnja stopa rasta nastavila ubrzavati, zabilježivši rast od 10,8 posto u listopadu u odnosu na 10,5 posto u rujnu.
Prirast plasmana na mjesečnoj razini generiran je rastom kredita, koji čine glavnu stavku plasmana. Rast ukupnih plasmana odražava prvenstveno povećanje kreditiranja nefinancijskih poduzeća. Blagi rast ostvarili su i plasmani stanovništvu, a glavninu kreditne aktivnosti stanovništvu čini stambeno kreditiranje.
Prema navodima središnje banke, otplata euroobveznica jednog velikog poduzeća, čiji su dio držale domaće monetarne financijske institucije, djelovala je u smjeru smanjenja plasmana.
Na osnovi stanja, ukupni krediti (osim kredita središnjoj državi) iznosili su 261,9 milijardi kuna, što je povećanje za 1,9 milijardi kuna ili 0,7 posto na mjesečnoj razini i 24,9 milijardi kuna ili 10,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine (2 milijardi kuna ili 0,8 posto mjesečno i 25,8 milijardi kuna ili 10,9 posto godišnje, na osnovi transakcija).
Promatrano po sektorima, na osnovi stanja, krediti nefinancijskim poduzećima ukupnog iznosa 103 milijardi kuna bili su veći krajem listopada za 1,4 milijardi kuna ili 1,4 posto na mjesečnoj razini, dok je godišnja stopa rasta ubrzala na 22,1 posto (+18,7 milijardi kuna) u odnosu na 21,2 posto u rujnu. Prema HNB-u, rast kredita nefinancijskim poduzećima odnosi se poglavito na djelatnosti opskrbe električnom energijom.
Na godišnjoj razini, krediti za obrtna sredstva krajem listopada usporili su na 20,4 posto (+6,1 milijardi kuna) u odnosu na 22,5 posto mjesec ranije. Krediti za investicije ubrzali su svoj rast sedmi mjesec zaredom na godišnjoj razini te zabilježili stopu rasta od 17,7 posto (+6,1 milijardi kuna). Trend pozitivnih godišnjih promjena ovih dviju kategorija traje od ožujka ove godine, a odražava povećanje kreditne aktivnosti banaka prema poduzećima. Na mjesečnoj razini, krediti za obrtna sredstva zabilježili su pad od 1 posto, a krediti za investicije ostvarili su rast od 1,4 posto.
S druge strane, krediti stanovništvu s iznosom od 148,7 milijardi kuna bili su na mjesečnoj razini viši za tek 0,3 posto ili 0,4 milijardi kuna, dok je godišnja stopa rasta blago usporila na 4,9 posto (s 5,1 posto u rujnu). Tako je u listopadu ostvareno povećanje za 7 milijardi kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Skroman rast kredita stanovništvu potaknut je uglavnom rastom stambenih kredita koji su, s nominalnim iznosom od 73,6 milijardi kuna, ostvarili povećanje od 0,4 posto ili 0,3 milijardi kuna na mjesečnoj razini. U odnosu na listopad 2021. ostvaren je rast od 9,6 posto ili 6,4 milijardi kuna.
Istovremeno skroman rast na godišnjoj razini bilježe i gotovinski nenamjenski krediti. S iznosom od 54,3 milijardi kuna krajem listopada, evidentiran je godišnji rast od 1,6 posto ili 0,9 milijardi kuna. Na mjesečnoj razini, rast je iznosio skromnih 0,1 posto ili 0,05 milijardi kuna.
Rast ukupnih plasmana monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) nastavio se ubrzavati na godišnjoj razini prvenstveno kao posljedica snažnijeg kreditiranja poduzeća iz energetskog sektora. Naime, povećana potražnja za kreditima zrcali povećanu potrebu poduzeća iz energetskog sektora za obrtnim kapitalom uslijed rasta cijena energenata. Istovremeno se rast kredita stanovništvu održava na solidnim razinama. Prema HNB-u, zaoštravanje uvjeta financiranja vodećih gospodarstava počelo se odražavati na rast domaćih kamatnih stopa.
Primjetan je rast troškova financiranja poduzeća, dok se kod kreditiranja stanovništva još uvijek ne primjećuje znatnija promjena financijskih uvjeta. Uslijed visoke razine viška likvidnosti financijskog sektora, očekujemo da neće biti zapreka za povećanje plasmana banaka u kredite pa očekujemo prijenos bržeg rasta kredita i u sljedeću godinu.