Biznis i politika
StoryEditor

Ne pati samo Hrvatska od nizozemske bolesti, brojne razvijene zemlje ovisne su o jednom sektoru

29. Studeni 2023.
foto Shutterstock

Sablasnost nekada rakošnog Detroita, kolijevke američke autoindustrije, pokazuje koliko terminalnom može biti nizozemska bolest. Grad sveden na trećinu stanovnika, prepun kriminala, do posljednjeg je desetljeća bio potpuno oslonjen na jednu, jedinu industriju koja je pokleknula u prošloj financijskoj krizi. Oslonjen na teško pogođenu industriju, bez back upa u bilo kojem drugom sektoru grad se jednostavno ugasio.

Nije to jedini primjer nizozemske bolesti koja se pojavila prije 60-ak godina kada je nizozemski proizvodni sektor drastično pao zbog prevelikog oslanjanja na eksploataciju plina. Britanski The Economist brzo je skovao taj termin koji se danas ne odnosi samo na ovisnost o jednome resursu nego i o jednoj industriji/grani/sektoru ili jednoj (pre)velikoj kompaniji.

U EU to je, čini se, praksa po kojoj se prilično pegla. Zasad ne u pravcu propasti, ali da u smjeru neželjene ovisnosti. Vjerojatno je najslavniji primjer Danske, zemlje s manje od šest milijuna stanovnika, koja je dom mnogim multinacionalnim korporacijama poput Lega ili prijevoznika Maerska, čiji vlakovi svakodnevno tutnje Hrvatskom. No, utjecaj Novo Nordiska jedinstven je (ne samo) u danskoj povijesti.

Lani se većina ekonomskoga rasta pripisala farmaceutskoj industriji. Dansko je gospodarstvo u 2022. poraslo 1,9 posto - 1,7 postotnih bodova doprinos je farmaceutske industrije. Novo Nordiskov profit u prvoj je polovici ove godine skočio čak 45 posto, na gotovo šest milijardi dolara, prije svega poguran potražnjom za jednako slavnim lijekovima Ozempicom i Wegovyjem, svetim gralovima mršavljenja. Utjecaj je kompanije toliko velik da čak miješa i kamatne stope.

No, za Dansku je ključna činjenica: da nije bilo Novo Nordiska, ne bi bilo nikakvoga rasta u prvih šest mjeseci ove godine. Vape tako tek pojedinci svjesni problema, jer zbog golemoga doprinosa rastu BDP-a i državnom proračunu vlast vodi dvije proračunske evidencije, sa i bez utjecaja farmaceutskoga diva. Ako ništa drugo, barem su svjesni kako je dobro znati što bi bilo da car ostane gol.

A kad smo već kod ogoljavanja stvari evo i malecne digresije - ako, dakle, Danska vodi dvostruku statistiku BDP-a zbog farmacije, bi li to trebala činiti i Hrvatska, debelo ovisna o turizmu koji može umrijeti zbog bilo kakvog sigurnosnog šušnja?

Nekima se dogodilo sunce i more, nekima nafta

Glavni HGK-ov ekonomist Goran Šaravanja veli kako, s obzirom na to da turizam ne postoji kao samostalna statistička kategorija u nacionalnim računima, kao što to biva s farmaceutskom industrijom, nije toliko jednostavno voditi odvojenu statistiku.
 
- Rasprava u društvu o rentijerstvu i riziku da turizam ograniči razvojne potencijale hrvatske ekonomije upućuje na dovoljnu osviještenost društva o rizicima. S obzirom na to da Državni zavod za statsitiku ima ograničene resurse, bilo bi bolje riješiti ostale statističke prioritete – kratko i jasno poručuje Šaravanja o temi o kojoj su tek rijetki bili spremni prozboriti poneku, jer je većina ekonomista, pa i institucija, temu svrstala u kategoriju ‘znanstvenih radova‘.
 
No, da se ne žalimo, primjeri se ionako sami nameću. I zanimljivo, uz iznimke o turizmu ovisnih zemalja (Mediterana) simptome ovisnosti o jednoj industriji pokazuju uglavnom razvijene zemlje Zapada.
 
Viktor Viljevac sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta kao primjer europske zemlje s dominacijom jednoga sektora izdvaja Norvešku. - Na sličan način kako su se mediteranskim zemljama ‘dogodili‘ sunce i more, Norveškoj su se ‘dogodila‘ bogata nalazišta nafte i prirodnoga plina u Sjevernom, Norveškom i Barentsovom moru.
 
Uz mnoge postojeće razlike, sličnost s turističkim zemljama vidi se u tome što je u oba slučaja riječ o bogatstvu prirodnim resursima. Imajući to na umu, 2021. industrija nafte i plina činila je oko 20 posto norveškoga BDP-a. Ako promatramo 2022. godinu Norveškoj je uvelike u prilog išla geopolitička situacija povezana s ratom u Ukrajini, zbog čega su cijene nafte i plina porasle, a smanjenje uvoza iz Rusije dijelom je nadomjestila upravo Norveška.
 
Utjecaj je rasta cijena na prihode bio izrazito velik, a norveški su prihodi od prodaje (dominantno izvoza) nafte i plina u 2022. bili rekordni, daleko veći nego 2021. Posljedično su i prikupljeni porezni prihodi povezani s naftom i plinom porasli čak tri puta u odnosu na 2021. Dugoročno, podrazumijeva se kako bilo koja monokultura predstavlja potencijalne rizike. Za norveško gospodarstvo rizik su opći trendovi prelaska na obnovljive i čišće izvore energije u kontekstu zelene tranzicije – poručuje Viljevac.
 
Da to već generira nevolje u raju pokazuju posljednji podaci prema kojima je Norveška službeno zagazila u reseciju – zbog manjka inozemne potražnje za plinom. I to unatoč tomu što je praktički samo vlastitim izvorima zamijenila većinu ruskoga plina koji uvozi EU.
 
Koje su sve zemlje, pa i članice, ovisne o jednoj industrji ili jednoj kompaniji, koliko je zemlja zbog toga ranjiva, što možemo naučiti iz neslavnih primjera ovisnosti pročitajte u novom digitalnom i tiskanom broju Lidera.
16. veljača 2024 16:47