Godišnja stopa inflacije u veljači je nastavlja pad pa je s 12,5 u siječnju pala na 11,7 posto, a cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u veljači bilježe manji rast od svega 0,2 posto mjesečno.
- Zabilježeni pad u skladu je s našim očekivanjima. Iako takozvana prva procjena ne donosi pregled strukture kretanja cijena po prema uobičajenoj klasifikaciji, cijene hrane, pića i duhana su nepromijenjene na mjesečnoj razini, što je prema našim izračunima i drugi mjesec zaredom slabijeg intenziteta u odnosu na početak prošle godine. Istodobno, cijene usluga su jedva rasle 0,1 posto mjesečno što, sve u svemu, upućuje da se popularni narativ o snažnim široko rasprostranjenim poskupljenjima po uvođenju eura pokazuje pogrešnim - kaže glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.
Inflatorni pritisci u Hrvatskoj u veljači su znatno slabiji u odnosu na prosjek euro područja gdje je zabilježen rast od čak 0,8 posto mjesečno, a cijene hrane, pića te duhana skočile su 1,6 posto mjesečno.
- Nakon prosječnih 10,8 posto u 2022.godini, u 2023. očekujemo pad godišnje stope inflacije na 6,5 posto. Godišnja stopa inflacije nastavit će padati u narednim mjesecima (ispod 10 posto u travnju) zahvaljujući padu cijena energenata, povoljnom baznom efektu te jenjavanju inflacije prehrambenih proizvoda. U ovoj godini također očekujemo pozitivan efekt normalizacije globalnih lanaca nabave, znatno povoljnijih očekivanja kretanja cijena energenata u drugoj polovici godine te općenito snažnog usporavanja agregatne potražnje na kretanje cijena dobara - ističe Stojić.
Dodaje da sve spomenuto još uvijek ne znači da je inflacija potpuno savladana s obzirom na kontinuirano snažan rast plaća posebno u uslužnim sektorima, poduprijet obnavljanjem ili jačanjem kolektivnih ugovora u Hrvatskoj te diljem EU.
- Također, unatoč trenutačnom padu cijena energenata zahvaljujući iznimno blagoj zimi te državnim subvencijama, cijene plina i električne energije su i dalje nekoliko puta iznad razina iz 2021. godine. Ovo upućuje da energetska kriza nije još prevladana.
Rast cijena mnogih proizvoda lani je donekle obuzdan povoljnijim ugovorima za nabavu energenata i sirovina iz prošlih godina, dok su u 2023.godinu mnoge tvrtke ušle sa znatno nepovoljnijim ugovorima za nabavu inputa.
Kompanije naravno traže načine kako amortizirati poskupljenja kroz račun dobiti i gubitka, kako ne bi ugrozile tržišnu poziciju, no lani ugovorena poskupljenja u određenoj mjeri ometaju jenjavanje inflacije prehrambenih proizvoda uslijed pada cijena prehrambenih sirovina - zaključuje Stojić.
Šaravanja: Najavljena poskupljena roba široke potrošnje utjecat će na mjesečne stope inflacije
Ublažavanje godišnjeg rasta inflaciji nastavlja se u eurozoni četvrti uzastopni mjesec, a u Hrvatskoj treći uzastopni mjesec. No, na mjesečnoj razini, cijene su bile više, u Hrvatskoj za 0,2 posto, a u prosjeku eurozone 0,8 posto.
- Temelj ublažavanja rasta godišnje inflacije je niži godišnji rast cijena energije, dok cijene hrane postaju jači inflatorni izvor. Cijene hrane su, naime, i u siječnju i u veljači porasle i u eurozoni i u Hrvatskoj na godišnjoj razini, iako su globalne cijene hrane i poljoprivrednih sirovina u padajućem trendu (FAO indeks cijena hrane pokazuje godišnji pad cijena posljednja tri mjeseca).
Cijene sirove nafte i prirodnog plina na robnim burzama su također u padu te su ispod razina od prije godinu dana. Rast cijena energije je još uvijek ograničen mjerama vlada, dok je cijene hrane teže kontrolirati u tržišnim gospodarstvima. U Hrvatskoj cijene hrane imaju veći ponder u indeksu potrošačkih cijena nego što je to u prosjeku eurozone, pa promjene cijena hrane imaju i veći utjecaj na opću razinu statistički iskazane inflacije u Hrvatskoj nego u eurozoni - kaže glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja o prvoj procjeni indeksa potrošačkih cijena.
Unutar eurozone je u veljači raspon inflacije bio od 4,8 posto u Luksemburgu do 20,1 posto u Latviji, a Hrvatska je imala petu najvišu razinu. Kao i većina ostalih vlada u EU, hrvatska vlada intervenira kod cijena energenata.
- Novi paket mjera najavljen za travanj ublažit će inflatorne pritiske. Spomenute stope rasta cijena hrane i energenata u Hrvatskoj i eurozoni bile bi znatno izraženije bez intervencija vlada. Najavljena poskupljena roba široke potrošnje u idućim mjesecima svakako će utjecati na mjesečne stope inflacije, ali i dalje očekujemo niže godišnje stope inflacije tijekom godine.
Ne samo što očekujemo da će visoka inflacija utjecati na osobnu potrošnju, već je i razina cijena znatno viša nakon prošlogodišnje inflacije pa bi poskupljenja morala biti još izraženija da bi se ostvarila ista stopa inflacije - kaže Šaravanja.