Biznis i politika
StoryEditor

Nedaće globalizacije stvaraju nove pobjednike i gubitnike

17. Listopad 2023.

Gospodarski padovi, globalna pandemija i izbijanje rata pogodili su međunarodnu trgovinu, a geopolitičke napetosti su iznjedrile nove carine i nacionalističke industrijske politike. Globalizacija je do sada imala nevjerojatan uspjeh. Tijekom proteklih sedam desetljeća svjetsko gospodarstvo poraslo je 14 puta, prema podacima Svjetske trgovinske organizacije. Taj je proces donio opipljivu dobit za zemlje u razvoju, čiji je udio u svjetskoj proizvodnji porastao s 24 posto u 1980-ima na više od 43 posto u 2020.

U međuvremenu, bogata gospodarstva uživala su u eri proizvodnje s niskim troškovima, jeftinoj robi široke potrošnje i eri zanemarive inflacije. Ipak, u proteklih 15 godina taj proces je posustao. Svjetska trgovina kao postotak BDP-a dosegla je vrhunac od 61 posto u 2008, dok je u srpnju ove godine trgovina zabilježila najveći međugodišnji pad u gotovo tri godine, prema Nizozemskom uredu za analizu ekonomske politike, piše Reuters.

Iako je trgovinski negativni preokret započeo tijekom recesije koja je uslijedila nakon financijske krize 2008., sada drugi čimbenici podižu nove prepreke. Prvi je porast geopolitičkih napetosti između Sjedinjenih Država i Kine. Suradnja između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava je na udaru. Kada Joe Biden svog kineskog kolegu Xi Jinpinga naziva ‘diktatorom‘, kao što je to učinio američki predsjednik u lipnju, a Peking aktivno nastoji stvoriti nove saveze protiv Sjedinjenih Država, nije čudo da tvrtke i upravitelji portfelja preispituju bilateralnu trgovinu.

Rat carinama

Carinski rat između Washingtona i Pekinga koji je započeo 2018. pogoršava problem. Optimisti ističu da su, unatoč porezima na uvoz bilateralni trgovinski tokovi prošle godine dosegnuli rekordnih 691 milijardu dolara. Ali te je količine potaknula inflacija i prikrila velike promjene u strukturi trgovine. Američki uvoz iz Kine pao je s 21,6 posto na 16,5 posto između 2017. i 2022. i sada se vratio na razinu iz 2007., prema nedavnom istraživanju.

Oprez od prevelike ovisnosti o prekograničnim dobavljačima također rađa nove nacionalne industrijske politike. Prošlogodišnji Zakon o smanjenju inflacije od 430 milijardi dolara i Zakon o CHIPS-u i znanosti od 53 milijarde dolara stavljaju Sjedinjene Države na čelo utrke kada se priča o subvencijama za privlačenje ulaganja u tehnologiju i financiranje zelene tranzicije.

U isto vrijeme, Kina je rasporedila državnu potporu za povećanje proizvodnje električnih vozila, podupirući nacionalne prvake poput proizvođača automobila BYD i proizvođača baterija Contemporary Amperex Technology. To je izazvalo oštru reakciju predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, koja je prošli mjesec najavila istragu kineskih praksi te je najavila i moguće nove carine za kineske električne automobile.

Prema studiji Europske središnje banke, gotovo potpuni preokret deglobalizacije doveo bi do pada svjetskog uvoza do 30 posto.no, to je kažu stručnjaci, ipak malo vjerojatno. Smanjenje će vjerojatno biti postupno: globalna je trgovina još uvijek vrijedila 57 posto svjetskog BDP-a prošle godine. Ali već donosi neke nove dobitnike s juga.

Počnite sa zemljama. Kako je udio Kine u uvozu u Sjedinjene Države pao, drugi su se uključili u opskrbne lance. Udio Vijetnama u uvozu iz SAD-a udvostručio se na četiri posto između 2017. i 2022., prema novom istraživanju. Tajvan i Meksiko također su profitirali od želje SAD-a da crpe više dobara iz zemalja koje su zemljopisno ili politički bliske njima samima. Vijetnam je povećao svoj udio u američkom uvozu elektronike, odjeće i tekstila, otkrili su istraživači, dok je Meksiko dobro prošao u autodijelovima, staklu i čeliku. No, bez obzira na ta povećanja, takva bi diversifikacija mogla biti manje radikalna od očekivanog jer se nova proizvodna središta poput spomenutog Tajvana i dalje oslanjaju na robu proizvedenu u Kini. Na primjer, Vijetnam je 2022. dobio 40 posto svoje robe iz Narodne Republike, u odnosu na samo devet posto 1994. U istom je razdoblju udio meksičkog uvoza iz Kine porastao s jedan posto na 20 posto.

Novi globlani lanci 

Preoblikovanje globalnih opskrbnih lanaca moglo bi povećati cijene energije, metala i sirovina. Budući da tvrtke i zemlje biraju dobavljače sve više na temelju geografske i političke blizine nego na cijeni, zemlje Latinske Amerike, odnosno Meksiko, Čile i Brazil, mogle bi imati koristi, prema Dariju Perkinsu iz tvrtke GlobalData TS Lombard. On predviđa da će deglobalizacija, zajedno s ulaganjima u čistu energiju za borbu protiv klimatskih promjena, potaknuti novi ‘superciklus‘,  s dugoročno rastućim cijenama mnogih roba.

Tvrtke u industriji poluvodiča također imaju koristi od industrijske politike. Broj tvornica poluvodiča u Sjedinjenim Državama rastao je u prosjeku za samo 0,5 posto godišnje između 2012. i 2017., dok je zaposlenost pala za 0,4 posto, prema Zavodu za statistiku rada. U sljedećih pet godina broj tvornica za proizvodnju čipova i sličnih pogona povećavao se za 2,9 posto godišnje, dok je zaposlenost rasla za 1,9 posto.

Sveukupno, međutim, rascjepkanije svjetsko gospodarstvo mnoge će tvrtke i potrošače ostaviti u gorem položaju nego što bi inače bili. Dioničari i vjerovnici globalnih kompanija mogli bi trpjeti ako se globalizacija ‘povuče‘. Do 40 posto vrijednosti američke trgovine odvija se između multinacionalnih kompanija i njihovih inozemnih podružnica, prema Perkinsu iz tvrtke GlobalData.

Potrošači će također osjetiti nevolju ako budu morali platiti više za robu i usluge. ECB procjenjuje da bi globalna inflacija mogla porasti za čak 8,4 posto ako plaće porastu kao odgovor na veće troškove proizvodnje ili samo 1,8 posto ako su povećanja plaća prigušena. Čak i veće plaće možda neće u potpunosti kompenzirati povećanu inflaciju.

24. veljača 2024 17:30