Biznis i politika
StoryEditor

Nekretninsko prokletstvo: Varteks sustiže sudbina zagrebačkih tvrtki na vrijednim lokacijama

01. Lipanj 2024.

HBOR je prijedlog Uprave Varteksa o podmirenju duga u ponedjeljak ocijenio neprihvatljivim. Ni HBOR, kao ni Zagrebačka banka, ne želi da se sredstva koja sjednu na ​Varteksov račun upotrijebe za nastavak proizvodnje. Ta vijest dramatičnija je od nedavnog štrajka u kojem su radnici izborili jamstvo za isplatu zaostalih plaća. Naime, štrajk ima emocionalni okidač, ali hladna bankarska odbijenica mogla bi značiti kraj tvrtke koja, čini se, odbrojava posljednje dana u dugovima od 22 milijuna eura, ali posluje na zemljištu procijenjenome na 26 milijuna eura.

U raljama menadžera i vlasnika

Varteks je dio tužne priče o propasti hrvatske (tekstilne) industrije, koja se našla na vjetrometini raspada jugoslavenskog tržišta, rata te pretvorbe i privatizacije pod pokroviteljstvom nove HDZ-ove vlasti, nerijetko u sprezi sa starim socijalističkim direktorima. Varaždinsku tvrtku unatoč svim marketinškim i poslovnim akrobacijama nije uspio spasiti ni investitor Nenad Bakić, koji je u međuvremenu izišao iz vlasništva i upravljanja. Uspio je tek izlobirati da se 2021. ‘Varteks kvart – urbana regeneracija‘ proglasi strateškim državnim investicijskim projektom. Pojednostavnjeno, srušio bi se nekorišteni dio Varteksova kompleksa, čime bi se smanjila zona za tekstilnu i modnu industriju te dobio prostor za novu gradnju, ‘s naglaskom na javnim sadržajima i funkcijama od osobite važnosti za lokalnu zajednicu‘. Pitanje je bi li bez te odluke tvrtka uopće do danas izdržala, jer projekt će propasti ako se od zemljišta naplate vjerovnici.

Nekretninsko prokletstvo nad Varteksom nije od jučer, rasprodavalo se već godinama prije. Tako je bivši i najdugovječniji direktor Zoran Košćec bio optužen za prodaju robne kuće u Beogradu 2007. za 670 tisuća eura bez znanja Nadzornog odbora, koji je prije utvrdio cijenu od 1,6 milijuna eura. Nekoliko mjeseci nakon prodaje novi je vlasnik istu nekretninu prodao za 2,35 milijuna eura.

U međuvremenu je Košćec 2013. postigao predstečajnu nagodbu, ali i to je bila samo još jedna odgoda. Nije pomoglo ni ubrizgavanje 3,3 milijuna eura 2018., a upitno je hoće li biti realiziran i aktualni pokušaj nove dokapitalizacije uza smanjenje temeljnoga kapitala sa 6,7 milijuna eura na 300 tisuća eura.

Na meti tekstilci, ali i drugi

Prokletstvo vlasništva nad lukrativnim nekretninama dosad je većinom bilo rezervirano za Zagreb, a tekstilci su bili ponajveće žrtve. Afera ‘Kamensko‘ mjesecima je bila glavna medijska tema. S nešto manje buke pala je tvornica konfekcije Vesna. Obje su tvornice srušene, i na Črnomercu i Trešnjevci sad se grade stambeno-poslovni kompleksi. Domaća tvornica rublja (DTR) najprije se preselila iz Maksimira u manji pogon u Brckovljanima, da bi i ondje proizvodnja bila ugašena. Heruc je šaptom pao: nasljednik Dragutin Biondić ugasio je tekstilnu tvornicu i nastavio biznis kao ‘investicijska tvrtka‘ – iznajmljuje na lokaciji tvornice poslovne prostore na šest etaža. I očito mu dobro ide – nema slobodnog prostora, svih je 2500 kvadrata u zakupu.

Nekretninsko prokletstvo ne vrijedi samo za tekstilce. Sustiglo je i Tvornicu električnih žarulja, kao i proizvođača prezervativa i čamaca RIS. Pitanje je vremena kad će se RIZ-Odašiljači preseliti na rezervnu lokaciju kako bi se u Božidarevićevoj otvorio prostor za novi nekretninski projekt Željka Vučemila (suvlasnika RIZ-Odašiljača i VMD grupe). Neki drugi projekti godinama su na čekanju. Gredelj je došao na rub zatvaranja zbog fantastične lokacije, i novi ga je vlasnik jedva spasio. Vjesnikov neboder s cijelim kompleksom propada jer se država ne može dogovoriti s ostalim suvlasnicima o budućnosti. Zagrebački velesajam godinama životari jer je zemljište prevrijedno i ne može se ‘monetizirati‘ bez širega konsenzusa, pa je propao čak i Bandićev ‘Zagrebački Manhattan‘, koji je poslije smanjen na ‘Mali Manhattan‘. I kompleks Zagrepčanke u Heinzelovoj godinama je zapušten zbog nedostatka šireg dogovora.

Varteksov slučaj ​pokazuje da se nekretninsko prokletstvo propadanja tvrtki koje imaju nesreću da su na prevrijednom zemljištu širi i izvan Zagreba. 

Tri slučaja nekretninske propasti

Kamensko

Proizvođač odjeće i rublja Kamensko s 2600 zaposlenih izvozio je više od 60 posto odijela, košulja, hlača, dječje i sportske odjeće, najviše u zapadnu Europu. Međutim, lokacija tri tramvajske stanice od Jelačićeva trga – uz Park dr. Franje Tuđmana – bila je preatraktivna. U privatizacijskom loncu proizvodnja se smanjivala, a ekipa povezana s Miroslavom Kutlom zaduživala je tvrtku kako bi na vrijednu imovinu mogla staviti zabilježbe. Nakon što je tvrtka otjerana u propast i doslovno srušena, na tom se mjestu gradi luksuzni stambeno-poslovni kompleks Franc.

RIS

Industrija gumenih proizvoda bila je jedini proizvođač prezervativa u bivšoj Jugoslaviji, a bila je poznata i po pneumatskim čamcima Maestral, izvozila ih je oko 5000 na godinu, i do početka 90-ih zapošljavala 2400 radnika. Danas je od RIS-a preživio Monaris, proizvođač prešanih gumenih proizvoda za automobilsku industriji u bivšem izdvojenom pogonu u Gornjoj Stubici, i mala proizvodnja luksuznih pneumatskih čamaca u Dubravi pod nazivom RIS Marine. Na mjestu tvorničkih pogona u zagrebačkom naselju Stenjevec sagrađeno je stambeno naselje.

Tvornica električnih žarulja

TEŽ je privatizaciju dočekao s više od 1400 zaposlenih u kompleksu na više od 47 tisuća četvornih metara. Proizvodio je gotovo deset milijuna žarulja na godinu, a blizu pola proizvodnje izvozio je, i to na Zapad. Tvrtka se sustavno uništavala, imovina rasprodavala, a proizvodnju je definitivno ugasio – pogrebnik, suvlasnik Pogrebnog poduzeća Zagreb Milan Lončarić, koji je stekao vlasništvo nad kompleksom na kojem je počeo razvijati projekt ‘Vrtovi svjetla‘ – stambeno-poslovno naselje s petstotinjak stanova. Problem je bio u legalizaciji jer je tvornički kompleks bio pod zaštitom. To je pokušao riješiti preko tadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića koji bi, navodno, zažmirio na tvrdnju da je kompleks za rušenje jer je oštećen u potresu. Međutim, Uskok je uhitio Lončarića jer je s 50.000 eura mita pao njegov kurir, tadašnji šef HRT-a Kazimir Bačić. Sudbina projekta sada je neizvjesna.

09. srpanj 2024 12:17