Biznis i politika
StoryEditor

Nema gužve, ima problema: Tijesne, a prazne poduzetničke zone

23. Prosinac 2023.

Od ukupno 41 parcele koliko ih ima u poslovnoj zoni Marof u Lekeniku, 36 je prodano poduzetnicima. Neki su već sagradili poslovne pogone i nekoliko godina uspješno posluju, no većina poduzetnika, tvrde u Općini Lekenik, zbog financijskih teškoća ne može započeti poduzetničke aktivnosti na zemljištu koje su kupili. Interes poduzetnika za zemljište u toj poduzetničkoj zoni i dalje je velik te je plan da se zona proširi na susjedno zemljište od 35 hektara površine. Zbog velikog zanimanja investitora za zemljište u poduzetničkoj zoni Nemetin, Grad Osijek zatražio je od države proširenje zone za dodatnih 36 hektara.

Osijek ima šest poduzetničkih zona, od kojih su tri potpuno popunjene – Tenja, Zapad i Jablan. Poduzetnička zona Nemetin zasad je popunjena 80 posto, IT park 71,9 posto, a PZ S-cesta 53 posto. Investitori su počeli graditi objekte te je intenzitet aktivacije svih poslovnih zona trenutačno 55,5 posto. Osim na širenju poduzetničke zone Nemetin, Osijek radi i na novim prometnim rješenjima u njoj te će u iduće dvije godine uložiti 1,7 milijuna eura u prometnu infrastrukturu. U tijeku je i veliki projekt gradnje središnje zgrade, IT poslovnog centra, u osječkom IT parku. Projekt je vrijedan 8,5 milijuna eura, sufinanciran je europskim novcem i namijenjen je razvoju manjih i mlađih IT tvrtki.

Grad Osijek na području gospodarskih zona investitorima osigurava brojne pogodnosti. Jedna od njih je, ako su svi uvjeti zadovoljeni, povlastica prilikom kupnje zemljišta – de minimis potpora (maksimalno 200.000 eura). Osim toga, Grad je od 1. siječnja 2022. obveznike komunalnog doprinosa koji grade gospodarsko-poslovnu građevinu u potpunosti oslobodio plaćanja komunalnog doprinosa.

Prosječnih 60 posto

U Zagrebačkoj su županiji od 59 poslovnih zona, raspoređenih u devet gradova i 23 općine, 32 u funkciji, a njihova je popunjenost veća od 60 posto. Neke od tvrtki koje posluju u poduzetničkim zonama na području Zagrebačke županije su KFK, König metali, Ikea, Designer outlet Croatia, Logistički centar Kaufland, Distributivno-logistički centar RALU, Bajkmont, PIP, Pliva, Krka, Pfizer, Jamnica plus, DIV Grupa, Končar – Elektroindustrija, Komfor klima, Top glazure, Holetić Mirnovec pirotehnika…

S obzirom na opremljenost i velike površine zona, ukupno više od tri milijuna metara četvornih, očekuju se nove investicije, a velik dio njih trenutačno se realizira. Najzvučniji brend su Rimac Automobili, koji grade kampus vrijedan 200 milijuna eura. U Klinča Selima grade se dva logistička centra: Sparov, vrijedan 100 milijuna eura, i tvrtke Orbico, u suradnji tvrtkom Logexpert, vrijedan 40 milijuna eura. Lidlov logistički centar u Križu procjenjuje se na 80 milijuna eura, a austrijska tvrtka FACC u Jakovlju proširuje postojeći pogon, novim kompleksom vrijednim 21 milijun eura.

Osim toga, trenutačno na području Zagrebačke županije djeluju dva poduzetnička inkubatora: Mali tehnopolis Samobor i Modularni drvno-tehnološki poduzetnički inkubator u Ivanić-Gradu. Iz Upravnog odjela za gospodarstvo i fondove EU Zagrebačke županije poručuju da najveći izazov za općine i gradove leži u činjenici što većina zemljišta u poduzetničkim zonama nije u vlasništvu lokalnih ili državnih vlasti, već građana ili drugih privatnih društava, te to stvara probleme u postizanju jedinstvene cijene otkupa zemljišta.

Mreže inkubatora

Na području Virovitičko-podravske županije osnovano je 45 poduzetničkih zona. Neke su uspjele privući veći broj poduzetnika te isto tako bilježe i veći broj zaposlenih. Prema broju zaposlenih u zonama prednjači Virovitica, ali velik broj bilježe i druga, uglavnom veća mjesta, kao što su Slatina, Pitomača i Orahovica. Pogodnosti koje nude odnose se na nisku kupovnu cijenu zemljišta, parcele različitih veličina te na snažnu potporu lokalne zajednice.

Poduzetnici u poduzetničkim zonama u Virovitici te nekim općinama na području Virovitičko-podravske županije imaju riješenu komunalnu infrastrukturu, zemljište po jednu kunu po metru četvornom te olakšice prilikom otvaranja proizvodnje i zapošljavanja novih radnika. Grad Virovitica planira osnovati megazonu Zapad II, čija bi površina bila oko 390 hektara te će to biti jedna od najvećih poslovnih zona u Hrvatskoj. Općina Pitomača također planira proširiti poduzetničku zonu za sedam hektara te osigurati prometnu i komunalnu infrastrukturu kako bi se investitorima u njoj omogućilo investiranje.

U toj županiji postoji i mreža poduzetničkih inkubatora, prvi je otvoren 2013., a od 19. prosinca 2019. djeluje Poduzetnički inkubator Virovitičko-podravske županije i preko Mreže inkubatora upravlja s ukupno četiri poduzetnička inkubatora (Virovitica, Orahovica, Pitomača/Kladare i Slatina). Poduzetnički inkubator Virovitičko-podravske županije poduzetnicima početnicima nudi 65 potpuno opremljenih proizvodnih i uredskih prostora. Osim poslovnih prostora, u Mreži inkubatora nalaze se i konferencijske dvorane, coworking-prostor, kreativni studio, multimedijalni studio... U Poduzetničkom inkubatoru Virovitica popunjeno je devet od deset uredskih prostora i svih pet proizvodno-skladišnih prostora.

Samo naj, naj

Slična je situaciji i inkubatorima u Slatini, Pitomači i Orahovici.

– U Primorsko-goranskoj županiji evidentirano je, prema dostupnim javnim i drugim izvorima podataka, ukupno 116 poslovnih zona. Dio zona je u funkciji, a pojedine nisu aktivne. Neke su zone u privatnom vlasništvu, a nekima upravljaju posredno gradovi i općine na čijem su području smještene. Na otocima na području Primorsko-goranske županije aktivno je deset poduzetničkih zona u kojima posluju gospodarski subjekti. Najveći pomak vidljiv je na otoku Rabu, gdje je 2022. dovršena poduzetnička zona Mišnjak, koja se prostire na površini od 117.000 četvornih metara. U sklopu zone uređeno je 14 parcela opremljenih kompletnom infrastrukturom.

U Gorskom kotaru djeluje 17 aktivnih poduzetničkih zona ukupne površine 147 hektara. Dio zona je u privatnom vlasništvu, a dio pod upravom gradova i općina. Priobalje Primorsko-goranske županije ima 60 poslovnih zona, od čega je aktivno 28 – ističe Vedran Kružić, ravnatelj Javne ustanove Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije.

Nabraja poduzetničke zone Bodulovo, Kargač na području Novog Vinodolskog, poduzetničku zonu Miklavija u općini Matulji te industrijsku zonu Bakar smještenu je na području Kukuljanova.

– Zahvaljujući geostrateškom položaju i ulaganjima danas je to najveća i najuređenija industrijska zona u Hrvatskoj. U protekle nepune četiri godine pokrenuta je 41 investicija, od kojih je 20 sagrađenih novih gospodarskih objekata, osam je u gradnji i 13 u pripremi. Ukupna vrijednost svih pokrenutih investicija iznosi 160,850.487 eura. Nakon gradnje svih gospodarskih objekata bit će aktivirano novih 2000 radnih mjesta, od čega je u dovršenim objektima već zaposleno oko 1000 radnika – nabraja Kružić.

Velika očekivanja

Prema njegovim riječima, u okviru nadolazećeg višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije očekuje se nastavak ulaganja putem različitih programa i natječaja u poduzetničko-potporne institucije koje s velikim uspjehom posluju u županiji. Velika su očekivanja regionalnih tvrtki u nadolazećem mehanizmu Industrijske tranzicije jadranske Hrvatske u kojem se u konzorcij tvrtki s tog područja na razvojnim i inovacijskim projektima namjerava uložiti više od 140 milijuna eura nepovratnih sredstava.

– Jedan od osnovnih uvjeta pa i problema u daljnjem razvoju svake poslovne zone rješavanje je imovinskopravnih odnosa, odnosno način ubrzavanja tog postupka. Sve veći problem predstavlja i cijena građevinskih radova te nedostatak radne snage, što je već sada ozbiljan problem. Kvalitetni ljudski resursi ključni su za privlačenje kvalitetnih ulaganja, poglavito onih koja donose višu tehnološku osnovicu i kvalitetnije plaćene poslove – napominje Kružić.

Digitalni centri

Dodaje da je u sklopu poticanja inovacija pokrenuto nekoliko inovacijskih klastera na razini regije: Kvarner Health, koji okuplja više od 30 članica, Inovacijski klaster u maritimnom sektoru za poticanje plave ekonomije, prekogranični projekt ‘Dolina vodika‘, s ciljem stavljanja PGŽ-a na globalnu mapu razvoja vodika, posebice u maritimnom sektoru, te Inovacijski klaster u turizmu. Na Sveučilištu u Rijeci osnovan je Europski centar za digitalne inovacije (EDIH) Adria kao dio Mreže europskih digitalnih centara za inovacije (European Digital Innovation Hubs Network).

Prema Kružićevim riječima, na otocima i na području Gorskoga kotara nedostaju centri namijenjeni transformaciji i pružanju usluga razvoja poduzetništva kojima bi se osigurala tehnička i financijska potpora novostvorenim poduzećima kao i poticanje poduzetničke klime koja je potrebna kako bi se pokrenula industrijska tranzicija te potaknulo poduzetnike na rad i ostanak na otocima i u Gorskom kotaru. Zbog toga su najavljena ulaganja u poduzetničku infrastrukturu na otocima i brdsko-planinskim područjima te se trenutačno za to stvaraju preduvjeti. 

22. travanj 2024 18:48