Anketno istraživanje o izvoznim očekivanjima hrvatskih izvoznika u iduća tri mjeseca koje je nedavno za Lider provela agencija Hendal pokazalo je tek blag optimizam izvoznika te pojačan oprez, prije svega zbog moguće recesije ili u boljem slučaju stagnacije koje prijete Njemačkoj, našem najvećem izvoznom tržištu
U drugu polovinu ove godine hrvatski izvoznici ulaze s dozom optimizma, ali i uz pojačan oprez. Optimizam proizlazi iz dobrih izvoznih rezultata ostvarenih u prvih nekoliko ovogodišnjih mjeseci, a oprez ponajprije iz ulaska Njemačke u tehničku recesiju te prognoza vodećih njemačkih ekonomskih instituta da najjače europsko gospodarstvo u ovoj godini neće zabilježiti nikakav rast u odnosu na prošlu.
Unatoč tomu Njemačka je i u prvom ovogodišnjem kvartalu bila najveće hrvatsko izvozno tržište. Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u Njemačku u prva tri mjeseca iznosila je 711 milijuna eura i bila je 8,2 posto veća nego u istom lanjskom razdoblju. Ipak, bojazan da se recesija, ili u najboljem slučaju stagnacija, ne prošire iz Njemačke i u druge zemlje, što bi za posljedicu imalo i pad hrvatskog robnog izvoza u EU, vidi se i iz anketnog istraživanja o izvoznim očekivanjima hrvatskih izvoznika u iduća tri mjeseca koje je nedavno za Lider provela agencija Hendal.
Istraživanje provedeno na uzorku tvrtki koje su izvoznici među 400 standardnih Hendalovih poslovnih ispitanika iz najzastupljenijih djelatnosti u hrvatskom gospodarstvu pokazalo je, naime, da većina izvoznih tvrtki nije previše optimistična kad su u pitanju njihova izvozna očekivanja za sljedeća tri mjeseca.
Osjeća se pad kupovne moći
Ispitanici iz prerađivačke industrije, dominantne u našem izvozu, uglavnom (oko 65 posto njih) očekuju da će vrijednost njihova izvoza ostati nepromijenjena. Desetak posto prerađivača predviđa da će im izvoz u iduća tri mjeseca biti manji nego u prvoj polovici godini, a većem se izvozu nada njih oko 25 posto. Najoptimističniji su ispitanici iz sektora informacija i komunikacija, među kojima nešto manje od polovice predviđa da će im izvoz i dalje rasti, a ostali da će ostati na istoj razini kao od početka godine. Naprotiv, najveći je pesimizam prisutan među tvrtkama koje se bave djelatnošću pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Čak 60 posto njih očekuje da će im izvoz biti manji nego dosad.
Njemačko udruženje industrije (BDI) prošlog je tjedna iznijelo svoje viđenje trenutačne ekonomske situacije u zemlji. Kažu da kompanije više ulažu u opremu i patente, a da će oslonac njemačkom gospodarstvu u drugom dijelu godine biti vanjska trgovina. Procjenjuju da će njemački izvoz robe i usluga u ovoj godini porasti dva posto, a realna će vrijednost uvoza stagnirati, uslijed pada cijena energije i sirovina.
Dvije su osobito bolne točke njemačke ekonomije u ovoj godini. Prva je osobna potrošnja, budući da potrošače pritišću visoka inflacija i pad realnih plaća, što nije samo njemački specifikum već se to događa u cijeloj Europi.
– Potrošnja skupljih proizvoda, uključujući high-end proizvode i organske proizvode, u našem segmentu prehrambene industrije u Europi pada. Istodobno asortiman u kategoriji privatnih marki, odnosno PL asortiman, bilježi porast. To je konkretan primjer koji podržava tezu o smanjenju kupovne moći i sve većem oprezu građana u cijeloj Europskoj uniji. Te oscilacije primjećujemo na svim tržištima na kojima smo prisutni – svjedoči Denis Nemčević, predsjednik Uprave Spider grupe, koja izvozi čajeve i u skupljem i u jeftinijem segmentu.
Traženje novih tržišta
Budući da je u hrvatskom robnom izvozu B2C segment manje zastupljen od B2B-ja, pad kupovne moći europskih stanovnika za većinu je i manji problem. Mnogo je veća opasnost od druge bolne točke njemačke ekonomije, a to je pad građevinskih aktivnosti, što je posljedica rasta kamata u ovoj godini te i dalje vrlo visokih materijalnih troškova koji se vuku još od kidanja globalnih lanaca nabave iz razdoblja pandemije, a potom još i obilno nadograđenih inflacijom. Nikola Požgaj, direktor Požgaj grupe, proizvođača široke palete proizvoda od drva, naznake stagnacije na njemačkom je tržištu, a isto tako i na talijanskom, primijetio još početkom prošle jeseni, što je njegovoj kompaniji bio signal da se ubrzano mora osloboditi ovisnosti od njemačkog tržišta i potražiti nova.
– Trenutačna je situacija jako različita od tržišta do tržišta, međutim, najveće tržište u EU-u, njemačko, u dubokoj je recesiji u dijelu građevinske zone budući da zbog visokih kamata nitko u ovoj godini ne želi ulaziti u investicije kupnje ili gradnje nekretnina. Nažalost, pad u dijelu građevinskih radova je takav da je ondje izdano 60 posto manje dozvola za gradnju nego u istom razdoblju prošle godine, što zapravo znači da će tržište praktički stati. I to je nama vidljivo, a iskustveno znamo da će to trajati i cijelu 2024. godinu – ističe Požgaj, koji se okrenuo prema tržištima Skandinavije, Švicarske, SAD-a i Kine s ciljem da do kraja godine njemačko tržište u prihodima padne s udjela od 50 na 30 posto.
Novi zahtjevi kupaca
Stanje u njemačkom građevinskom sektoru odražava se i na kupce povezane s građevinskom industrijom, a posljedično i na čakovečki Ferro-Preis, proizvođača lijevanih komponenti.
– Neki su naši kupci prilično smanjili narudžbe u 2023. godini i oprezni su s prognozama. Prije svega se to odnosi na kupce povezane s građevinskom industrijom, s obzirom na znatno smanjenu aktivnost u građevinskom sektoru u Njemačkoj i nekim drugim zemljama EU-a. Posljedično, smanjene su potrebe za građevinskom mehanizacijom, strojevima i kranovima, što ima negativan utjecaj na proizvodnju tih strojeva i smanjuje potrebe za odljevcima – navodi Renato Martinjak, direktor prodaje i marketinga u Ferro-Preisu.
Kao odgovor na smanjenje narudžbi, ta kompanija nedavno se uspješno certificirala prema normi ISO 50001:2018, čime je preuzela obvezu i odgovornost da će kontinuirano poboljšavati svoje energetske performanse, odnosno poduzimati mjere za smanjenje potrošnje energenata, što je sastavni dio Strategije održivog poslovanja tog poduzeća. U situaciji kada je ugovaranje cijena električne energije kod tako velikog potrošača energije poseban izazov, smanjenje potrošnje povećanjem efikasnosti proizvodnih linija itekako utječe na jačanje konkurentnosti na stranim tržištima. I to ne samo cjenovne konkurentnosti, već i po pitanju novih zahtjeva koje kupci postavljaju.
– Primjećujemo da je sve više naših inozemnih kupaca ekološki osviješteno te postoji sve veća potražnja za održivim i ekološki prihvatljivim građevinskim rješenjima. Stoga mnogi od naših inozemnih kupaca traže preciznu potvrdu o otisku CO₂ u proizvodnji čelične konstrukcije, i to specifično za svaki projekt. Kao odgovor na taj trend, naša se tvrtka aktivno prilagođava i istražuje nove tehnologije i materijale koji smanjuju negativan utjecaj na okoliš. Osim toga, trenutačno smo pri završetku gradnje fotonaponskih elektrana na našim tvornicama u Rugvici i Sesvetama, kojim kompenziramo svoje emisije CO₂, a ujedno ćemo smanjiti i negativan utjecaj rasta cijena i neizvjesnost na tržištu električne energije – napominje Miroslav Bajkovec, direktor Bajkomonta.
Povijesna prilika za Končar
Bajkmont je među onim hrvatskim kompanijama koje su u ovoj godini povećale izvoz na njemačko te na francusko tržište. No, ako bismo tražili domaću kompaniju koja je rastom izvoza pobijedila i recesiju i inflaciju, to bi svakako bio Končar. Energetika, zelena tranzicija i sve što se oko toga zbiva za Končar su trenutačno prilika kakva se pojavljuje jednom u više desetljeća. Za Končar je ova godina, navodi Gordan Kolak, predsjednik njegove Uprave, počela s više nego dvostruko većim iznosom novougovorenih poslova u odnosu na isto razdoblje lani. U prvom kvartalu 2023. otvorene narudžbe, backlog, dosegnule su rekordan iznos od 1,2 milijarde eura. Posebno dobar rezultat bilježe rješenja iz segmenta prijenosa i distribucije električne energije. Zelena tranzicija u Europi u punom je zamahu te je prati i nikad veća potražnja za transformatorima.
– U svim našim poslovnim područjima, od elektroenergetike, tračničkog segmenta do digitalnih rješenja i platformi, naglasak je na rješenjima i komponentama koji pridonose zelenoj energetskoj i mobilnoj tranziciji. Tijekom posljednjih godinu dana izgradili smo tri najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj, razvili i ugradili baterijski spremnik za pohranu električne energije na otoku Visu, ugovorili 65 milijuna eura vrijedan posao revitalizacije HE-a Haditha u Iraku, za kupca u Španjolskoj isporučili prvi srednjoenergetski transformator s certifikatom ugljičnog otiska, ugovorili smo razvoj i proizvodnju baterijskih i hibridnih vlakova, osigurali novi certifikat za kibernetičku sigurnost kritične infrastrukture te napravili brojne druge iskorake, posebno na tržištu EU-a, koje zauzima više od 73 posto našeg ukupnog izvoza. Time smo se dodatno pozicionirali kao relevantan europski visokotehnološki proizvođač opreme i rješenja za provedbu zelene energetske tranzicije na razini čitavog EU-a, što dugoročno pridonosi nacionalnoj gospodarskoj moći i relevantnosti te općoj međunarodnoj percepciji Hrvatske na razini EU-a – ističe Kolak.