Hrvatska je oborila još jedan neslavni rekord. Po brzini izdavanja dozvola za razvoj vjetro i solarnih elektrana najgora je od 18 europskih zemalja. Rezultat je to istraživanja udruženja Wind Europe i neprofitne organizacije Ember koje su analizirale koliko je u pojedinoj zemlji potrebno vremena da projekt obnovljivih izvora energije dobije sve potrebne dozvole, odnosno da od početne ideje dođe do faze gradnje.
Prema toj analizi, developer vjetroelektrane u Hrvatskoj sve potrebne dozvole u prosjeku dobiva za 120 mjeseci, dok će do faze gradnje najbrže doći developer u Rumunjskoj – za samo 30 mjeseci. Ipak, i to je duže od cilja Europske unije i plana RePower EU prema kojem bi se sve potrebne dozvole trebalo dobiti za samo dvije godine.
Prema informacijama prikupljenim od developera i industrijskih tijela, navodi se u analizi, vrijeme izdavanja dozvola za solarne elektrane znatno je kraće nego za vjetroparkove i kreće se od 12 mjeseci u Litvi do najdužih 48 mjeseci u Hrvatskoj. Od 12 analiziranih zemalja, samo su tri (Belgija, Litva, Rumunjska) imale vrijeme izdavanja dozvola kraće od 24 mjeseca.
Nedostatak digitalizacije, manjak resursa unutar administrativnih tijela, kašnjenja uzrokovana pravnim žalbama i preklapanje odgovornosti među različitim tijelima, navode se u istraživanju kao najčešći razlozi sporog ishođenja potrebnih dozvola za razvoj obnovljivaca.
Zbog sporih procedura i administrativnih prepreka, brojni europski obnovljivi kapaciteti kasne U Poljskoj, primjerice, do 20 GW solarnih kapaciteta čeka na dozvole za priključenje na mrežu.
Kraći rokovi izdavanja dozvola te potrebne nadogradnje mreže omogućile bi realizaciju cijelog nizu projekata, što bi u konačnici moglo dovesti do smanjenja ruske potrošnje plina, snižavanju cijena električne energije i poboljšanja energetske sigurnosti Europe.
Zbog svega navedenog u pripremi je amandman na Direktivu o obnovljivoj energiji koji bi trebao podržati ideje predložene u REPowerEU, kao što su 'go-to' zone za projekte obnovljivih izvora energije u kojima izdavanje dozvola ne bi smjelo biti dulje od jedne godine i označavanje projekata obnovljivih izvora energije kao 'pretežnog javnog interesa' kako bi se omogućili jednostavniji administrativni postupci.
No, zakonodavstvo EU-a — posebno Direktiva o obnovljivoj energiji (RED) iz 2018. — već navodi da izdavanje dozvola ne bi trebalo trajati dulje od dvije godine, ali na žalost, pridržavanje toga je rijetkost. Za nadati se je da će zbog situacije u Rusiji i prijetnje nestašicom plina, obnovljivi izvori energije zaista biti stavljeni u fokus u nadolazećem razdoblju te da će izdavanje dozvola potrebnih za takve projekte ubrzati.