Nezavisna platforma Sjever i HDZ najveći dobitnici lokalnih izbora

Najveći su pobjednici lokalnih izbora HDZ i – Matija Posavec. Taj se zaključak nameće nakon analize gradskih i županijskih proračuna kojima raspolažu jedinice lokalne samouprave. Naime, HDZ je očekivani apsolutni pobjednik, a Posavčeva Nezavisna platforma Sjever (NPS) najviše je napredovala u odnosu na situaciju u protekle četiri godine.

NPS proširio se u prošlome mandatu iz Međimurja (gdje su Posavec i Ljerka Cividini ponovo osvojili Županiju i Grad Čakovec) na Varaždinsku županiju. Pridružili su mu se gradonačelnici Ludbrega (Dubravko Bilić) i Ivanca (Milorad Batinić), koji su opet osvojili mandate i tako povećali NPS-ovu proračunsku upravljačku moć na razini gradova i županija za 13,1 posto.

Prema tom je kriteriju NPS postao najveća regionalna stranka, prestigavši IDS, a na lokalnoj razini i DP, koji je izgubio svoje vukovarsko uporište. NPS-ov uspjeh upotpunjen je i na općinskoj razini osvajanjem Donjega Kraljevca i Donjeg Vidovca, ali općine u ovoj analizi ne razmatramo.

SDP proračunski 6,2 posto slabiji

Naime, svi lokalni proračuni ove su godine zajedno teški nešto više od 15 milijardi eura. Od toga osam milijardi otpada na 128 gradskih proračuna, a oko četiri milijarde na 20 županijskih. Na 428 općina otpada još tri milijarde, što je tek sedam milijuna eura u prosjeku. Zato će za tu prigodu biti dovoljan 80-postotni uzorak na razini gradova i županija.

Dobar NPS-ov rezultat  uklapa se u pozitivan trend ostalih nezavisnih lista, koje su povećale svoj udjel u proračunima za 10,2 posto. Nezavisni su izgubili Zadarsku županiju, ali dobili su Istarsku. No u uspjehu nezavisnih opcija ključnu ulogu svakako ima Rijeka, gdje je Iva Rinčić uvjerljivo pobijedila rascijepljeni SDP. U prvome je krugu osvojila 41,07 posto, a SDP-ov otpadnik gradonačelnik Marko Filipović i njegova zamjenica, SDP-ova kandidatkinja Sandra Krpan, podijelili su glasove riječkoga lijevoga biračkog tijela. Filipoviću ostaje utjeha da se osvetio SDP-u, koji je tako izgubio svoju tradicionalnu utvrdu. Da stvar za tu stranku bude još gora, pretpostavlja se da će Rinčić u Gradskome vijeću većinu osigurati koaliranjem s HDZ-om.

SDP je ostao i bez Siska, a ta dva velika poraza nastoji zamotati osvajanjem Koprivničko-križevačke županije (Tomislav Golubić pobijedio je HDZ-ova partnera, dugogodišnjeg župana Darka Korena) i Pule (Peđa Grbin umjesto aktualnoga gradonačelnika Filipa Zoričića). Međutim, kad se sve zbroji i oduzme, SDP ima tri župana umjesto dva, ali i dvadeset gradonačelnika, dva manje nego prije četiri godine.

Tko vlada gradskim i županijskim proračunima

Gledano s aspekta proračunske moći, SDP-ovi gradonačelnici i župani upravljaju ove godine s 1,49 milijardi eura, što je sto milijuna manje od dosadašnje situacije, odnosno pad od 6,2 posto. Doduše, SDP je u koaliciji s Možemo!, koji zahvaljujući zagrebačkom proračunu samo na temelju Zagreba i Pazina upravlja kao i dosad s gotovo tri milijarde eura. No pozicija sudjelovanja u vlasti kao junior partnera u Zagrebu kao i u NPS-ovim jedinicama na sjeverozapadu slaba je utjeha za gubitak dvaju od tri svoja proračunski najbogatija uporišta – Rijeke (206 milijuna eura) i Siska (141 milijun eura).      

Politička trgovina u 20 gradova

Velik dio analitičara najvećim pobjednikom ovih izbora drži HDZ, što nije daleko od istine. Osvajanjem Splita Tomislav Šuta doveo je HDZ-u upravljanje nad 392 milijuna eura. Doduše, zbog neizvjesne situacije u splitskome Gradskom vijeću to će vladanje biti opterećeno velikim političkim igrama povezanima sa sastavljanjem većine. Takva je situacija u 40-ak gradova u kojima novi gradonačelnici nemaju većinu u Vijeću, u 20-ak su partnerstva logična, ali u ostalima će biti na sceni zanimljiva politička trgovina.

Ako HDZ uspije u Splitu, upravljat će proračunima od 5,74 milijarde eura, što je 550 milijuna eura, odnosno 10,6 posto, više nego dosad. Najjača stranka ostala je na istom broju župana (15), ali njezini su kandidati osvojili 61 grad, tri više nego 2021.

Tomu je svakako pridonio svojevrsni kadrovski facelifting. Čak dvadeset gradonačelničkih mandata HDZ-u su donijeli novi igrači. U osam slučajeva pobjeda je donesena u sredinama u kojima je HDZ prethodne četiri godine bio u oporbi. Uz Šutu u Splitu umjesto Centrova Ivice Puljka i Sisak (Domagoj Orlić umjesto SDP-ove Kristine Ikić Baniček) tu su Tomo Tomić u Slatini (koja je dosad imala DP-ova gradonačelnika), Eva Jendriš Škrljak (Sveti Ivan Zelina, osvojio ga Fokus), Frano Jeričević (Korčula – osvojio je SDP), Goran Vukmanić (Pregrada – SDP), Vinko Vranjican (Stari Grad – NL) i Renata Banožić (Ilok – NL).

Država ubrzava projekte u Splitu

Najzvučnije ime među novim HDZ-ovim gradonačelnicima svakako je dosadašnji ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a i novi gradonačelnik Zadra Šime Erlić, koji je naslijedio stranačkoga kolegu Branka Dukića.

Pravu smjenu generacija HDZ je odradio u županijama: Josip Bilaver novi je zadarski župan umjesto Božidara Longina, Ivan Bosančić zamijenio je kompromitiranoga Damira Dekanića na čelu Vukovarsko-srijemske županije, a još jedna bivša ministrica, Nataša Tramišak, nova je osječko-baranjska županica umjesto aktualnog ministra obrane Ivana Anušića, koji je izabran prije četiri godine, a od studenoga 2023. u toj je fotelji sjedio njegov zamjenik Darko Lukić.

Nikola Dobroslavić otišao je u mirovinu nakon četiri mandata na čelu Dubrovačko-neretvanske županije. Zamijenio ga je njegov operativac Blaž Pezo.

Kad se tim novim HDZ-ovim lokalnim igračima doda već afirmirani Ivan Radić, koji je uvjerljivo u prvome krugu osvojio drugi gradonačelnički mandat u Osijeku, vidi se da su u HDZ-u vrlo dobro shvatili logiku neposrednih izbora. Stranka više ne kandidira poslušne aparatčike, nego mlađe, obrazovanije ljude, što su birači prepoznali. To je bila dobitna kombinacija u sprezi sa sloganom 'Nacionalna vizija – lokalna snaga'.

Cinici bi rekli da se to može iščitati i kao poruka da će se HDZ-ov lokalni čelnik lakše probijati kroz bespuća administracije do državnih odluka nužnih za lokalne projekte, ali i do blagajne EU-a. A tu tezu već je potvrdio predsjednik Uprave Hrvatskih cesta i potpredsjednik splitskog HDZ-a Ivica Budimir, koji već od ponedjeljka radi na ubrzavanju projekata važnih za rješavanje splitskoga prometnoga krkljanca.

Pad DP-a i malih stranaka

S druge strane, SDP je na ovim izborima igrao previše na sigurno, s premalo novih svježih kandidata. Kao da je Siniša Hajdaš Dončić zamjenjivao samo kad su ga na to nagnale utjecajne stranačke strukture (kao u Rijeci, gdje je pogriješio) ili kad je trebalo provesti generacijsku tranziciju.

Ivica Lukanović zamijenio je Zlatka Komadinu na čelu Primorsko-goranske županije, a Valentina Đurek s razlikom od samo 16 glasova nastavila je posao Ivana Hanžeka na čelu Zaboka. Ta dvojica SDP-ovih veterana na tim su pozicijama bila pune 24 godine (Komadina s prekidom zbog izleta u fotelju ministra prometa).

Kako god, SDP tek čeka prava smjena generacija, i to ne samo u kadrovskom smislu nego i zbog sve starijega biračkog tijela. To pak pretpostavlja i ozbiljne promjene socijaldemokratskog programa, prilagođenoga novom dobu i mlađim biračima.

Kad se gleda na gubitničku stranu, lošije od SDP-a prošla je većina ostalih, malih stranaka. Ta je ekipa spala na gradonačelnike u samo osam gradova (dosad 13) i njihovi su se proračuni smanjili za 26,9 posto. Još je lošiji IDS, koji je gubitkom Pule smanjio svoj proračunski kapacitet za 64,5 posto, a politički lavira između koaliranja s SDP-om u Puli i okretanju prema HDZ-u, što zagovara umirovljeni, ali utjecajni osnivač stranke Ivan Jakovčić.

Najdramatičniji je poraz DP-a, koji gubitak Vukovara i Slatine nije ni izbliza nadoknadio osvajanjem Otoka. Upravljačka moć stranke Ivana Penave više je nego oslabljena. Tek će se vidjeti hoće li DP-ov neuspjeh (prije svega u Vukovaru) imati reperkusija na nacionalnu vladajuću koaliciju.

HDZ zasad to ne spominje, ali ne spominje ni Vukovar, ne smatrajući ga porazom iako je podupirao DP. Pa ako u iduće tri godine ne bude izbora, moguća su nova preslagivanja u Vladi, ne samo zbog Erlićeva povratka u Zadar.