Biznis i politika
StoryEditor

Nije dovoljna revizija APN-a, ove tri mjere stručnjaci predlažu za sređivanje tržišta nekretnina

21. Srpanj 2022.
  • Gradnja državnih stanova za najam, jače oporezivanje dnevnog najma i u konačnici uvođenje poreza na nekretnine 
  • Stanovi za dnevni najam znatno su niže oporezovani od onih namjenjenih dugoročnom najmu
  • APN nije postigao što je trebao već suprotno - digao je cijene nekretnina stimuliravši u kratkom vremenu potražnju

 

 
Gradnja državnih stanova za najam, jače oporezivanje dnevnog najma i u konačnici uvođenje poreza na nekretnine - te tri mjere stručnjaci za nekretnine smatraju da je najpotrebnije donijeti kako bi se uveo red na hrvatskom tržištu nekretnina. Iako je naše pitanje bilo usmjereno prema tome da daju prijedloge ministru Ivanu Paladini na koji način bi trebalo izmijeniti sustav subvencioniranog kreditiranja stanova, budući da se najavljuje revizija APN-a, svi odreda smatraju da su Hrvatskoj potrebne znatno dublje i veće promjene kako bi se stanovanje učinilo priuštivijim. 
 
- Država bi trebala provoditi druge mjere poput subvencioniranih najmova i modela stanova za socijalno stanovanje koji bi bili kreirani zajedno od strane države i lokalne samouprave, kako bi  se običnim ljudima stanovanje bilo priuštivo. Ako se mi koji živimo od tržišta zalažemo za uvođenje modela socijalnog stanovanja, onda bi svakako to trebala i lokalna samouprava i država – smatra Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja trgovaca nekretninama pri HGK.
 
Osim socijalnih stanova, Ranilović kaže da jedna od prvih mjera koju treba donijeti je jače oporezivanje stanova za dnevni najam. Naime, stanovi za dnevni najam znatno su niže oporezovani od onih namjenjenih dugoročnom najmu, a prema Ranilovićevim riječima, upravo su oni krivac za smanjenu ponuda stanova za dugoročni najam u gradovima.
image

Dubravko Ranilović

foto
 
- Ogroman je nesrazmjer između poreza na turističku kratkoročni najam i dugoročni. To je potpuno nerazumna mjera i porezna oaza koja je potaknula apartmanizaciju, ulaganje stranaca u apartmane i pretvorila brojne stanove u poslovnu namjenu čime je smanjena ionako neprevelika ponuda stanova za najam. Na taj način se stvara ogroman pritisak na infrastrukturu, a u vremenima izvan turističke sezone centri gradova postaju prazni.  Ako želimo pomoći ljudima da se ne sele iz Hrvatske, trebamo jače oporezovati taj dnevni najam, barem kao klasični – kaže Ranilović.

 

Dokazano da je APN digao cijene nekretnina

 
Jasna Biliškov, direktorica agencije za nekretnine Biliškov kaže da bi APN trebao biti više usmjeren na poticanje kupovine nekretnina u nerazvijenim dijelovima Hrvatske, poput Like i Slavonije, a ne na velike gradove kao što su Zagreb i Split u kojima ionako vlada velika potražnja.
 
- Trebalo bi i ograničiti maksimalan iznos cijene za nekretninu koja se na ovaj način može kupiti jer su nerijetko APN-ove subvencije korištene za kupovinu skupocjenih nekretnina, a mislim da intencija APN-a nije bila da se pomaže onima koji su dobrostojeći – rekla je Biliškov koja smatra da bi uvođenje poreza na nekretnine, koji se već dugo najavljuje, također pomogao uvođenju reda na tržištu.
 
- Brojni stranci koji kod nas kupuju nekretnine su iznenađeni kada im kažemo da kod nas ne postoji porez na nekretnine – navodi Biliškov.
 
Zadnjih godina, kaže Lana Mihaljinac Knežević, vlasnica i direktorica agencije Zagreb West, navodi da čak 75 posto nekretnina na obali kupuju stranci, budući da je nakon pandemije porastao broj inozemnih kupaca nekretnina u Hrvatskoj.
Mihaljinac se također zalaže za uvođenje poreza na nekretnine, pod uvjetom da se različito tretira prva nekretnina kao i one koje su stavljene u funkciju od onih koje zjape prazne, te da se kod uvođenja tog poreza rastereti rad. No, smatra i da još ne postoje predispozicije da se on uvede. 
image

Lana Mihaljinac Knežević

foto
 
- Najveći problem za provedbu tog zakona su nesređene zemljišne knjige, činjenica da mnogi stanovi nisu upisani sa stvarnim kvadraturama, da se u zemljišne knjige upisuje tlocrtna veličina kuće umjesto stvarne površine, da etažiranja nisu provedena kako treba te da za brojne građevine nije još provedena legalizacija. Dakle, ne postoji osnova za masovnu procjenu nekretnina kako bi se u konačnici na osnovu površine, katnosti i drugih parametara mogla provesti procjena te razrezati porez – ispričala je Mihaljinac.
 
Kad je riječ o APN-u, ona kaže da on nije postigao ono što je trebao. Iako zagovornici tog modela ističu koliko je djece rođeno u subvencioniranim stanovima, nije znanstveno dokazano da se ta djeca ne bi rodila i da nije bilo tog programa. No, s druge strane dokazano je da je APN digao cijene nekretnina stimuliravši u kratkom vremenu potražnju.
 
- Osim toga, to je mjera samo za kreditno sposobne kojima je na taj način olakšana otplata. Uz korisnike subvencija, APN je jedino pomogao bankarskom sektoru. Nadalje, sustav APN-a je jako trom, pa smo tako danas imali solemizaciju ugovora za koji je predugovor potpisan u ožujku  - kazala je Mihaljinac koja smatra da bi umjesto 'popravka' APN-a mjere trebale ići prema priuštivom stanovanju i najmu s povlaštenim cijenama. - Postoji niz modela iz drugih gradova i država na koje bi se mogli ugledati. Svakako najbolji primjer je Beč – kazala je.
 

Sad nije vrijeme za porez na nekretnine

 
Da APN nije postigao ono što je obećavao smatra i Boro Vujović, vlasnik agencije Opereta. - Cilj mjere je bio spriječiti odljev mozgova iz Hrvatska, a oko 350 tisuća ljudi je otišlo iz zemlje zadnjih nekoliko godina. Postignuto je to da su ljudi koji su kupili stanove putem APN-a profitirali te da je APN bio jedan od uzroka rasta cijena nekretnina – rekao je Vujović.
image

Boro Vujović

foto
 
Budući da APN ima ograničen rok trajanja u kratkom roku je poticao potražnju što bi se odrazilo na rast cijena nekretnina koje kasnije bi pale.  - Problem je i što zbog dugog postupka realizacije APN-ovih subvencija dio prodavatelja ne želi kroz taj model prodavati stanove, čime se još više smanjuje potražnja, osobito priuštivih stanova – kaže Boro Vujović koji smatra da sigurno ima boljih načina i rješenja za zadržati stanovnike u zemlji.
 
- Moglo bi se primjerice omogućiti povoljniji najam uz mogućnost otkupa deficitarnim zanimanjima, primjerice liječnicima – kaže Vujović. Kada je riječ o porezu na nekretnine, on smatra, da s obzirom na prijeteću recesiju trenutno nije trenutak za njegovo uvođenje te da je to trebalo napraviti dok je nekretninski ciklus bio u uzlaznoj putanji. 
 
 
 
 
 
 
 
 
29. rujan 2022 10:53