Most ne odustaje od zahtjeva da se mikro poduzetnicima i paušalnim obrtnicima poveća prag ulaska u sustav PDV-a sa sadašnjih 39 tisuća eura (točnije, 38.816,84) na 60 tisuća. Udruga Glas poduzetnika još je radikalnija. Hrvoje Bujas, predsjednik UGP-a, ponavlja kako oni traže još značajnije povećanje praga – na čak 80 tisuća eura, dakle itekako podržavaju odluku Mosta i svih ostalih stranaka koje traže povećanje praga, jer je to, kaže Bujas, nužno.
No, iako pritisci na vlast traju otprilike koliko i inflacija vlast zasad ne pokazuje nikakvu namjeru da prag doista podigne. I to unatoč tome što zahtjevi nisu bez razloga niti su proizvoljni. Naime, visoka je inflacija, posebno u sektoru usluga koje pružaju obrtnici i mikro poduzetnici, pritiskala na rast cijena, što je mnoge od njih poguralo preko praga ulaska u sustav PDV-a i učinilo ih skupljima dodatnih 25 posto, dakle i nekonkurentnima.
Doduše, mnogi će reći kako je prag u Hrvatskoj veći od prosjeka EU, primjerice, Austrija je na 30 tisuća eura, Belgija i Bugarska su letvicu stavile na 25 tisuća, Češka, poput nas, na 39 tisuća, Njemačka na 17.500, prag je u Estoniji 40 tisuća eura, u Grčkoj 10 tisuća, u Španjolskoj i Nizozemskoj ne postoji, u Italiji je 65 tisuća, u Litvi 45, u Latviji 40 tisuća, u Luksemburgu 30 tisuća, na Malti 35 tisuća, u Poljskoj i Rumunjskoj prag je 47 tisuća, u Švedskoj 29 tisuća, u Sloveniji i Slovačkoj je to 50 tisuća eura, dakle Hrvatska se vrti oko sredine. S druge strane, i inflacija je viša od prosjeka EU, stoga nema makroekonomskog razloga da se tisućama obrtnika ne podigne prag ulaska u sustav PDV-a.
Iz Hrvatske obrtničke komore poručuju kako kontinuirane zahtjeve za povećanjem praga za ulazak u sustav PDV-a i to na 50 tisuća eura Ministarstvu financija i Središnjem uredu porezne uprave upućuju još od 2019. godine. Takav prag imaju Slovenija, Danska, Slovačka, a veće pragove imaju Italija, Irska, Francuska, Češka, Danska, Poljska, ali i Švicarska i UK.
- Smatramo da je naš prijedlog optimalan te će dodatno rasteretiti gospodarstvo. ali i značajnije utjecati na troškove građana. Podsjećamo da nam je prilikom potpisivanja Pristupnog ugovora između RH i Europske unije bio omogućen najniži prag od 35 tisuća eura. Također, u najavi je da će od 2025. godine zemlje članice moći postaviti prag za ulazak u sustav PDV-a od 85 tisuća eura, s time da bi nerezidenti bili ograničeni na ukupan prihod u drugim državama članicama u ukupnom iznosu od stotinu tisuća eura zajedno (navedenom mjerom planira se spriječiti trgovce da namjerno prodaju ograničene količine u svakoj državi i time izbjegnu plaćanje PDV-a).
Upravo zbog povećane inflacije zahtjev smo ponovili u listopadu prošle godine. Naime, povećanja ulaznih cijena i ostalih troškova poslovanja obrtnicima i ostalim poduzetnicima dovode do povećanja cijena proizvoda i usluga. Tako će sada u 2023. godini brže prelaziti prag za ulazak u sustav PDV-a, što će automatski dovesti do povećanja cijena od 25 posto upravo radi većeg poreznog opterećenja što svakako utječe na životni standard. Bitno je napomenuti kako je Hrvatska među četiri zemlje u EU s najvećom stopom PDV-a, Danska i Švedska također imaju 25 posto, Mađarska 27, svi ostali imaju manju stopu. Ministarstvo financija i Središnji ured porezne uprave upoznati su s našim zahtjevom o povećanju praga za ulazak u sustav PDV-a, a u slučaju da se udovolji tom zahtjevu, otvorio bi se još jedan razred za paušalno oporezivanje.
Iznimno je važno naglasiti da paušalni način oporezivanja, osim što pozitivno utječe na životni standard građana, administrativno rasterećuje ne samo poduzetništvo nego i Poreznu upravu što ocjenjujemo vrlo pozitivno – odgovaraju iz HOK-a dodajući da je Hrvatska obrtnička komora zatražila i da se pragovi za paušalno oporezivanje od 1. siječnja ove godine zbog uvođenja eura iskažu u lakše pamtljivim iznosima, u korist obrtnika, a i dalje očekuju da se uvaži njihov zahtjev za primjenu EU direktive kojom se usluge frizera trebaju oporezivati nižom stopom PDV-a.
- Frizerske su usluge radno intenzivne, pružaju se izravno krajnjim potrošačima i lokalnog su karaktera. U Češkoj je 2020. godine smanjena stopa PDV-a na frizerske i brijačke usluge i to s 21 posto na 10 posto. Nižu stopu za frizere ima i Slovenija već duže od desetljeća i to stopu od 9,5 posto dok u Poljskoj stopa PDV-a iznosi 8 posto, u Češkoj 10 posto, u Nizozemskoj 9 posto, na Cipru samo 5 posto, a u Luksemburgu osam. Posebno se ističe Irska koja je 2020. godine dodatno smanjila već sniženu stopu za frizerske usluge na 9 posto – poručuju iz HOK-a.
Što se čeka?
Iako su mnogi mikropoduzetnici i paušalisti na rubu prelijevanja u sustav PDV-a snalaze se kako znaju ne bi ostali ispod praga i tako zadržali stare cijene. Jer, to nije samo bitka za konkurentnost nego i za preživljavanje. Mnogi stoga pokušavaju pronaći domišljata rješenja, recimo otvoriti drugi obrt u krugu obitelji ili moljakati obrtnike-poznanike koji imaju još dovoljno prostora do plafona da za njih izdaju fakturu kupcu, što je naravno duboka siva zona poslovanja.
S druge strane, i same europske direktive upućuju na to da treba izbjegavati nerazmjerno opterećenje malih poduzeća, koji i kao paušalisti plaćaju porez. Stogo ekonomski gledano, jeftinije je i blagotvornije povećati taj prag nego ih održavati u životu sustavom subvencija čime država samo dolijeva vatru na inflaciju. Hrvoje Bujas stoga kratko i jasno zaključuje: - Pitamo ministra financija što se čeka?
Upravo smo to namjeravali doznati od Ministarstva financija, točnije od Porezne uprave iz koje nam odgovaraju: - Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2020/1661 od 3. studenoga 2020. koja se primjenjuje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2024. Republici Hrvatskoj odobreno je uvođenje posebne mjere odstupanja od članka 287. Direktive Vijeća 2006/112/EZ te se primjenjuje prag za upis u registar obveznika PDV-a od 39.816,84 eura (300.000,00 kuna). Stoga je u razdoblju od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2024. Republika Hrvatska obvezna primjenjivati navedeni prag koji ne može mijenjati mimo Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1661 i bez upućivanja zahtjeva Europskoj komisiji za odstupanje od primjene članka 287.
Direktive Vijeća 2006/112/EZ. Osim potrebe zaokruživanja iznosa izračunanih uz primjenu pravila o preračunavanju iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, promjene glede povećanja praga za upis u registar obveznika PDV-a nisu obuhvaćene Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024., stoga u tom smislu u 2023. nisu planirane izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Napominje se da 1. siječnja 2025. na snagu stupa Direktiva Vijeća (EU) 2020/285 koja donosi promjene u vezi posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike. S tim u vezi tijekom 2024. zbog usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2020/285 mijenjat će se odredbe Zakona o PDV-u u vezi posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike te će se u okviru tih izmjena razmatrati i potreba za promjenom visine praga za upis u registar obveznika PDV-a – poručuju iz Porezne uprave.
Dakle, koliko su god pritisci jaki, logični i razumljivi, povećanje praga nije izvedivo sve do 1. siječnja 2025., odnosno do 2024. godine u kojoj je moguća rasprava o pomicanju granice. To znači da mikro poduzetnici i obrtnici u preostalih nešto manje od godinu i pol moraju smisliti dobre poslovne strategije kako bi se prilagodili i preživjeli.