Iznos prosječne plaće isplaćene radnicima u Hrvatskoj danas govori vrlo malo o tome koliki su njihovi mjesečni prihodi. Prosječna mjesečna plaća prati samo iznos koji je radnik zaradio temeljem odrađenih sati, ne prati druga davanja poslodavca poput dodatka za topli obrok, prijevoz, troškova za rad od kuće i slično, a kad se, barem na vlastitoj platnoj listi suočimo s tim iznosima, jasno je da nam je plaća znatno manja od onog što smo očekivali na platnoj listi, ako je ogolimo na puku matematiku. No, dok je iznos na računu, znamo da matematika može biti varljiva.
Hrvatskim poslodavcima danas je na raspolaganju cijela paleta poreznih odbitaka kojima mogu potpomagati primanja svojim radnicima, a kad se na to ne plaća porez, nitko sretniji od njih. Uostalom, poklonjenom konju se ne gleda u zube, pa se tako ni tom daru Vlade ne traže mane. Čak štoviše, koristi se te olakšice gdje se i koliko stigne. A koliki je to broj olakšica, teško je doznati. Porezna uprava na primjer uopće nije odgovorila na naš upit koji smo im poslali, a brojni stručnjaci kunu se da više ni ne znaju koje se porezne odbitke odnosno olakšice postoje.
Vladimir Nol, porezni savjetnik iz Mazarsa, nije jedan od njih. On ističe kako je sve porezne olakšice za poslodavce teško i sumirati, no s nama je podijelio najčešće i još je rekao da se u praksi pokazalo da rijetko koji poslodavac koristi sve te olakšice u cijelosti, a razlozi za to su razni.
- Mi aktivno radimo s našim klijentima kako bi što bolje iskoristili sve što porezni propis nudi. Osim ovih koji smo vam naveli u prilogu, postoje i neke druge, ali su još egzotičnije pa se pokazalo da i nema smisla ih navoditi posebno. Nismo navodili ni osnovnu poreznu olakšicu u smislu osobnog odbitka (530,90 eura) koja se koristi pri samom obračunu plaće, a koja se još može uvećati za uzdržavane članove uže obitelji - navodi Nol.
On podsjeća da smo nekada imali i porezne olakšice za trošak kamata po stambenim kreditima za prvu nekretninu, za troškove investicijskog održavanja stambenog prostora, za troškove privatnih zdravstvenih usluga, itd. Takve olakšice su ukinute prije dosta godina, s objašnjenjem kako Porezna uprava nema dovoljno resursa obrađivati sve takve zahtjeve, kaže Nol koji smatra kako bi, obzirom na opći porast inflacije te uz probleme u javnom zdravstvenom sustavu, bilo izvrsno kada bi Ministarstvo financija razmislilo o ponovnom uvođenju sličnih poreznih olakšica.
Standardne i nestandardne olakšice
Helena Blažić Pečarić, profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i stručnjakinja za poreznu politiku, ističe kako "novija" shvaćanja o porezu odnosno najsvježija porezna znanstvena literatura, kao i institucije poput OECD-a i EU-a, zagovaraju minimiziranje poreznih olakšica odnosno njihovo ograničavanje samo na standardne olakšice odnosno odbitke, one koje dobivamo automatski svojim postojanjem, obiteljskim statusom i slično.
- Nestandardne olakšice smatraju se neefikasnima kako u smislu usporedbe koristi i izgubljenih poreznih prihoda, tako i u smislu zloupotreba, složenosti i korištenja najviše od strane viših dohodovnih slojeva, a posebice zbog unošenja poremećaja na tržištu - navodi Blažić Pečarić.
Prema njezinom mišljenju Hrvatska danas ima uglavnom samo standardne olakšice, no to nije uvijek bilo tako. Po njoj, išlo se dosta iz krajnosti u krajnost. Od 1994. godine do 2001. u Hrvatskoj, kaže, gotovo da i nisu postojale nikakve nestandardne olakšice, jer su se slijedile preporuke reformi iz 80-tih godina o ukinuću takvih olakšica odnosno "širenje osnovice". To je u biti značilo da što više odbitaka ukinete ili smanjite to se porezna osnovica širi što omogućava da isti porezni prihod dobijete uz primjenu niže porezne stope.
- Tek je 2001. počelo uvođenje gotovo svih nestandardnih olakšica, od olakšica za dobrotvorna davanja, za dobrovoljno mirovinsko i životno osiguranje, za zdravstvene troškove, ali samo poreznog obveznika, ne i uzdržavane djece, što je bio nedostatak. Imali smo i odbitke za stambene troškove. 2005. kreće gornje limitiranje svih olakšica zajedno do tisuću kuna mjesečno i to pretežito iz fiskalnih razloga jer je su svi ti odbici bili prevelik gubitak poreznih prihoda za proračun. 2010. Vlada Jadranke Kosor ukida gotovo sve nestandardne odbitke odnosno olakšice, osim donacija koje postoje i danas - ističe Blažić Pečarić.
Na Liderov upit koliko su porezne olakšice za poslodavce odnosno radnike pogođene, ona odgovara kako je to teško reći jer to zahtijeva detaljnu analizu jedne po jedne olakšice u Hrvatskoj, što, koliko je Blažić Pečarić poznato, nije nikad učinjeno. A i naš je dojam da sličan. Prihvaćena je opća preporuka o ukidanju svih olakšica, a ako bi se kod nas sve te olakšice opet uvele to bi značilo obavezu podnošenja porezne prijave.
- Kao što znate sada obični građani to ne moraju više činiti jer sve to za njih većinom obavlja Porezna uprava - ističe Blažić Pečarić dodavši kako je taj posao Porezne i bio jedna od kritika.
No, to ne znači da su svi u tzv. "dobitku" ukidanjem poreznih olakšica. Njihovim ukidanjem gube svi koji su tim ukinutim olakšicama bili povezani. To su redom, podsjeća ona, osiguravateljska društva, dobrovoljna mirovinska i životna osiguranja, privatna zdravstvena osiguranja, čak i građevinska djelatnost te banke koje daju stambene kredite.
- Sada jedino profitiraju oni s višim viši dohocima tj. oni porezni obveznici koji imaju više dohotke - zaključuje Blažić Pečarić.