Aktivnost najveće gospodarske sile u Europi smanjila se za 0,2 posto na kraju prošle godine, što je lošiji ishod od onog što se prethodno očekivalo, pa se postavljaju i pretpostavke da bi Njemačka ipak mogla ove godine ući u recesiju.
Proizvodnja je u četvrtom kvartalu stagnirala, a ako se nastavi u prvom kvartalu ove godine, recesija je gotovo neizbježna.
Ipak, veliki optimizam daje blaga zima i dobra popunjenost skladišta prirodnog plina koji su gotovo eliminirali rizik od nestašica u tekućoj sezoni grijanja. Nadalje, pale su i veleprodajne cijene plina s rekordno visokih razina što dodatno daje nadu da će se inflacija smiriti i prije nego što se očekivalo.
Proizvođači, koji igraju veliku ulogu u Njemačkoj, bilježe pad narudžbi, iako je proizvodnja podržana velikim zaostatkom još od doba zatvaranja baš kao i problemima u opskrbnim lancima.
Njemačka vlada prošlog je tjedna predvidjela rast od 0,2 posto za 2023., u usporedbi s ranijim predviđanjem smanjenja od 0,4 posto, a ministar gospodarstva Robert Habeck upozorio je na moguću recesiju, naglašavajući pritom da kriza nastala ruskom invazijom na Ukrajinu još uvijek nije ni blizu kraja.
Dodatno zaoštravanje monetarne politike
Izgledi su i dalje neizvjesni. Inflacija bi se mogla pokazati tvrdoglavom usred rastućih zahtjeva za višim plaćama. Poštanski radnici stupili su u štrajk kako bi potaknuli povećanje plaća od 15 posto, a zaposlenici u javnom sektoru također traže dvoznamenkastu povišicu.
Europska središnja banka i dalje je odlučna u svojoj strogoj monetarnoj politici kako bi pobijedila inflaciju pa se ovaj tjedan očekuje povećanje kamatnih stopa za dodatnih 50 baznih bodova. Najoštrija je to politika ECB-a u njenoj povijesti čiji se učinak tek treba osjetiti.
Podsjetimo, inflacija u Njemačkoj osjetno je usporila u prosincu, kliznuvši na 8,6 posto, zahvaljujući znatno blažem rastu cijena energije, pokazala je preliminarna procjena statističkog ureda Destatisa ranije ovog mjeseca, a prenijela je Hina. Time se godišnja stopa inflacije u najvećem europskom gospodarstvu u prosincu spustila u jednoznamenkasto područje, s 10 posto u studenome. U listopadu iznosila je 10,4 posto.
Izvješće je pokazalo i da su u usporedbi sa studenim potrošačke cijene u prosincu pale za 0,8 posto. Također, energija za kućanstva i motorna goriva bili su u prosincu 24,4 posto skuplji nego u istom mjesecu godine ranije, nakon što su u studenome poskupjeli 38,7 posto. Hrana je građane u prosincu stajala 20,7 posto više nego u istom mjesecu godine ranije, nakon gotovo istog postotnog poskupljenja u studenome.