Pripreme vodi ministarstvo gospodarstva u sklopu priprema za moguće probleme u opskrbi plinom, ključnim za čitav niz privrednih sektora, uključujući proizvodnju čelika, plastike i automobila.

Ruski plin činio je u prošloj godini nešto više od polovine njemačkog uvoza tog energenta, a Berlin je zbog ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija Rusiji pod pritiskom da raskine taj poslovni odnos.

Dužnosnici sada razmatraju opcije u slučaju krize u opskrbi plinom, uključujući i nacionalizaciju energetskih kompanija, tvrdi jedan od izvora, dodavši da bi takav potez, po njihovom mišljenju, morao biti pomno odvagnut i opravdan osiguranjem opskrbe, a ne kažnjavanjem Rusije.

Njemačka bi mogla preuzeti udjele i u drugim kompanijama, kažu druga dva upućena izvora. Vlada je sličan potez povukla 2018., kada je državna razvojna banka KfW kupila 20 posto operatora energetske mreže 50Hertz kako bi blokirala ponudu kineske kompanije.

Prioritet industrija ili kućanstva?

Dužnosnici razmatraju i kako bi KfW mogao ublažiti pritisak na ključne kompanije, podupirući ih novim zajmovima ili hitnim kreditnim linijama koje bi mogle koristiti ako cijene energije nastave rasti i nametnu im obavezu većih pologa na burzama za potrebe kupnje.

Početkom godine državna razvojna banka pomogla je energetskoj kompaniji Uniper, EnBW-ovom plinskom poslovanju VNG i operateru elektrana na ugljen Leagu kako bi prebrodile nestabilnost na energetskim tržištima.

KfW nije želio navesti kojim je tvrtkama pomogao.

Njemačka razmatra i modele racioniranja plina u slučaju krize. Regulator bi trebao odrediti hoće li prioritet u opskrbi možda ipak imati industrija, a ne kućanstva, što bi predstavljalo zaokret u dosadašnjoj politici.

Paket mjera još nije dovršen i jedan od izvora upozorio je da se o preuzimanju manjinskih udjela u kompanijama i o intervenciji u rafineriji Schwedt tek raspravlja i da konačna oduka nije donesena.