Polako kapaju prvi podaci i procjene rasta BDP-a za prvi ovogodišnji kvartal. Eurostat je dosad prikupio i objavio podatke za dvanaest članica EU-a, među kojima je, naravno, najzanimljivija Njemačka, koja je, čini se, na početku ove godine za dlaku izbjegla recesiju.
Prema prvoj procjeni, naime, njemačko gospodarstvo u prvom tromjesječju nije ni raslo ni palo u odnosu na prethodni kvartal, kad je bilo u minusu od 0,5 posto, pa je zasad otklonjen strah od toga da će Njemačka zaroniti u recesiju i u nju za sobom povući i druge europske zemlje.
Tih dvanaest zemalja EU-a u prosjeku je pokazalo rast BDP-a od 0,3 posto, a prosjek za članice eurozone (podaci za deset zemalja) iznosi samo 0,1 posto.
Među zemljama za koje su objavljeni podaci u plusu ih je devet, pri čemu rastom odskače Portugal, koji je s 1,6 posto dosad jedina evidentirana zemlja čiji je BDP u prvom kvartalu bio veći od jedan posto. Italija, koja je posljednji lanjski kvartal imala minus od 0,1 posto, u prvom je tromjesečju zabilježila rast od 0,5 posto. Jednako toliko rasle su Španjolska i Latvija, a skromnije od toga Belgija (0,4 posto), Francuska i Švedska (0,2 posto) te Češka (0,1 posto).
Najveći dosad zabilježeni pad imala je Litva (tri posto), prema dosadašnjim podacima i jedina članica EU-a koja bilježi pad dva kvartala zaredom, što se smatra ulaskom u recesiju. Odmah iza nje je Irska, čiji je BDP na vrijednosti izgubio 2,7 posto, a treća je zemlja s padom BDP-a (0,3 posto) u prvom kvartalu Austrija.
Hrvatska nije obuhvaćena tim podacima. Državni zavod za statistiku najavio je da će prvu procjenu tromjesečnoga BDP-a za prvi ovogodišnji kvartal objaviti 29. svibnja. Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić nedavno je procijenio da će hrvatski BDP u prvom kvartalu porasti za manje od dva posto.
Negativni efekti rasta kamata
Kako HUP navodi u svojoj ovotjednoj analizi, nakon snažnog pada robnog izvoza u ožujku od -5,2 posto mjesečno te novih narudžbi (-10,7 posto) i industrijska proizvodnja u Njemačkoj bilježi snažniji pad u odnosu na očekivanja za čak 3,4 posto mjesečno (konsenzus: - 1,0 posto).
Pritom krah proizvodnje odražava snažan pad automobilske industrije (-6,5 posto) građevinskog sektora (-4,6 posto) te ponovni pad energetski-intenzivnih industrija unatoč daljnjem padu cijena energenata. Time su gotovo posvuda veliki dijelom poništeni dobici u nekoliko ranijih mjeseci pa bi u naknadnoj negativnoj reviziji kretanja BDP-a u prvom kvartalu 2023. još moglo ispasti da je Njemačka u zimskoj polovici 2022./2023. godine bila u plićoj recesiji (drugi kvartalni pad BDP-a zaredom).
U svjetlu snažnog pada svih spomenutih indikatora u ožujku, nemoguće je oteti se sumnji da su specijalni faktori poput narudžbi velikih vrijednosti (u avio industriji, željezničkom promet, vojnim vozilima, itd.) odigrali važnu ulogu u ožujskom padu aktivnosti. Čak i ako nas, međutim, iznenadi kontra-oporavak u travanjskim podacima, teško je očekivati da oni kompenziraju gubitke u ožujskim aktivnostima.
Prije se može reći da se industrijska proizvodnja sve više suočava s negativnim efektima masivnog povećanja kamatnih stopa vodećih centralnih banaka. U građevinskom sektoru je to već neko vrijeme slučaj. S određenim vremenskim pomakom, rast kamata će značajno ‘ohladiti’ domaću potražnju pa je unatoč stabilizaciji tvorničkih narudžbi zadnjih mjeseci evidentan njihov povratak u silazni trend započet još proljetos lani.
Proizvodnja bi doduše mogla biti podržana izvršenjem narudžbi ‘na ledu’ uslijed donedavnih nestašica ključnih sirovina te repro-materijala za industriju. Dobar dio upravo tih narudžbi ubrzano se, međutim, ‘troši’ pa industrijska proizvodnja ne može izbjeći pad u nastavku godine.
S obzirom na očekivani pad njemačke proizvodnje od 0,5-1 posto u 2023. godini neizbježan je udar na snažno integrirane industrijalizirane ekonomije CEE regije. U ovoj godini realno je očekivati pad industrijske proizvodnje u široj CEE regiji u prosjeku od oko 2 posto do 3 posto u baltičkim ekonomijama
Zbog znatno niže bruto dodane vrijednosti industrije u Hrvatskoj (17,7 posto BDP-a) u odnosu na prosjek CEE regije (26,5 posto) te manjeg udjela energetski-intenzivne proizvodnje, Hrvatska može računati na nešto manji pad od oko -1 posto.