Njemačka ulaže 83 milijarde eura u europsko naoružanje

Desetljećima je Njemačka bila ovisna o SAD-u kada je u pitanju sigurnost, međutim, ta era je sada gotova jer Berlin planira uložiti do 83 milijarde eura u europsko naoružanje i postupno smanjiti ovisnost o američkim obrambenim sustavima, izvještava Euronews.

Riječ je o strateškom zaokretu kojim kancelar Friedrich Merz želi stvoriti 'najjaču konvencionalnu oružanu silu u Europi' u vrijeme kada se sve više sumnja u pouzdanost Washingtona pod predsjednikom Donaldom Trumpom. Prema planovima, njemačka vlada od rujna 2025. do prosinca 2026. planira 154 velika obrambena ugovora, pri čemu će samo osam posto biti dodijeljeno američkim proizvođačima što je drastičan pad u odnosu na dosadašnju praksu snažne oslonjenosti na američke sustave.

Promjena kursa uslijedila je nakon što je Trump pozvao NATO saveznike da povećaju obrambenu potrošnju na čak 5 posto BDP-a i pritom kupuju više američkog oružja. Berlin je, kao odgovor, odabrao strategiju 'kupuj europsko'.

Nagli rast američkog izvoza i europske ovisnosti

Europa je posljednjih godina znatno povećala kupnju američkog naoružanja. Prema podacima Instituta za mirovna istraživanja iz Stockholma (SIPRI), uvoz oružja iz SAD-a u Europu, uključujući isporuke Ukrajini, više se nego utrostručio u razdoblju 2020.–2024. u usporedbi s prethodnih pet godina.

Po prvi put u dva desetljeća, najveći udio američkog izvoza oružja odlazio je upravo u Europu, što je porast s 13 posto (2015.–2019.) na 35 posto (2020.–2024.). U istom razdoblju europske članice NATO-a udvostručile su svoj ukupni uvoz, a dvije trećine dolazilo je iz SAD-a. Njemačka je bilježila osobito dramatičan skok. Uvoz oružja povećan je za čak 334 posto, pri čemu je 70 posto stiglo iz SAD-a.

Istodobno, SAD je dodatno učvrstio svoju globalnu dominaciju. Američki izvoz naoružanja porastao je za 21 posto između dvaju petogodišnjih razdoblja, a udio u svjetskoj trgovini oružjem povećao se s 35 na 43 posto.

Nema alternative

Američki stručnjak dr. Josef Braml ističe da se ova promjena ne smije tumačiti kao pogrešna procjena uzroka i posljedica.

- Uzrok je taj što je Trump jasno dao do znanja da se na Ameriku više ne može računati. Ako to više nije sigurno, nema smisla plaćati danak za zaštitu koju ne dobivamo - rekao je Braml za Euronews.

Taj 'danak' europske države plaćale su kupnjom američkih sustava, čime su postajale ovisne o Washingtonu. Među njima je i protuzračni sustav Patriot a Njemačka trenutno raspolaže sa šest takvih sustava. Patriot se smatra jednim od najmodernijih takvih protuzračnih na svijetu, no američka vlada je nedavno privremeno obustavila njegov izvoz jer ga Pentagon smatra nedostatnim za vlastite potrebe. Za određene ključne sustave europska alternativa još ne postoji. To se posebno odnosi na borbene zrakoplove F-35.

Također, Christophe Gomart, bivši šef francuske vojne obavještajne službe, a danas zastupnik u Europskom parlamentu, ove je godine iznio teoriju o tzv. “kill switchu”. Prema njegovim tvrdnjama, SAD u F-35 ugrađuje sustav koji bi mogao blokirati let ako Pentagon ne odobri plan misije. Njemačko Ministarstvo obrane odbacilo je takve navode.

- Ne postoji način da se F-35 na daljinu jednostavno ugasi - poručili su za javni servis ARD.

Unatoč tim raspravama, Njemačka ostaje pri narudžbi F-35 jer, kako je izjavila glasnogovornica Saveznog ureda za opremu Bundeswehra (BAAINBw), 'peta generacija borbenog zrakoplova u Europi još ne postoji. Zahvaljujući stealth tehnologiji F-35 je gotovo nevidljiv, a ako oružane snage zahtijevaju takve sposobnosti, možemo kupiti isključivo od SAD-a'.

Multipolarni svijet i kraj Pax Americana

Pieter Wezeman, istraživač SIPRI-ja i koautor studije o europskom uvozu oružja, naglašava da NATO saveznici u Europi već poduzimaju mjere za jačanje vlastite industrije.

- Koraci postoje, no transatlantski odnosi u obrambenom biznisu imaju duboke korijene - kaže Wezeman.

Doista, temelji sigurnosnog i gospodarskog partnerstva Njemačke i SAD-a postavljeni su Marshallovim planom i NATO-om nakon Drugog svjetskog rata. Iako je Berlin nastojao održati odnose i nakon što je Trump preuzeo vlast, njegov novi kurs sada je u očitom raskoraku s američkim očekivanjima. Trump je drugi mandat započeo programom 'America First', unutar kojeg je u proračun uvrstio i tzv. 'One Big Beautiful Bill, plan koji predviđa oko 150 milijardi dolara obveznih sredstava za Ministarstvo obrane pod geslom 'Mir kroz snagu'.

Kako upozorava Braml, američka industrija oružja osigurava potpunu samodostatnost, osobito kod rezervnih dijelova i softverskih rješenja. 'Suverenitet znači da se možeš sam zaštititi. Ako to nije slučaj, tada se otvara prostor za ucjene', tvrdi.

Na svom prvom službenom posjetu Bijeloj kući, kancelar Merz priznao je: 'Sviđalo se to nama ili ne, još dugo ćemo ostati ovisni o Sjedinjenim Državama'.

SAD i dalje tehnološki predvodnik

Unatoč ambicijama Berlina i EU-a, tehnološki jaz ostaje očit. Prema studiji Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (IW), američke kompanije registrirale su gotovo 18 tisuća patenata u području obrambenih tehnologija između 2015. i 2021. godine. Sve članice EU-a zajedno imale su manje od 12 tisuća, a Njemačka se s oko 4.300 patenata svrstava na drugo mjesto iza Francuske. To samo potvrđuje da je ovisnost o američkoj tehnologiji još uvijek duboko ukorijenjena.

- Sigurnost kakvu smo poznavali više ne postoji. Pax Americana je mrtva – zaključio je Braml.