Novim prijedlogom izmjena koje bi trebale bolje regulirati tržište e-trgovine, a stupile bi na snagu do 1. ožujka 2028., ukinut će se prag od 150 eura za mogućnost prijave PDV-a putem IOSS-a. Smatra se da će to spriječiti malverzacije, onemogućiti nelojalnu konkureniju, a kupci će sa sigurnošću znati konačnu cijenu koju plaćaju bez obzira na to je li roba stigla iz Europske unije ili iz zemalja izvan nje
Prodaja robe iz trećih zemalja e-trgovinom ima znatan udio u ukupnim internetskim kupnjama u Europskoj uniji. Primjerice, lani je iznosio 18,5 posto te se procjenjuje da je e-trgovina sa zemljama izvan EU-a dosegnula 29 milijardi eura 2020. godine. Revizija pravila PDV-a u EU-u prije dvije je godine u e-trgovinu uvela niz pojednostavnjenja za tvrtke. Riječ je, primjerice, o jednome mjestu za uvoz (ili sve na jednome mjestu, engl. import one-stop-shop, IOSS), što omogućuje jednu prijavu i uplatu PDV-a na sve prodaje na daljinu umjesto prijava u svakoj zemlji u kojoj se obavlja prodaja, no ne uključuje robu u vrijednosti iznad 150 eura. Zbog svega toga Europska komisija u svibnju je dala prijedlog za pojednostavnjenje pravila o PDV-u za e-trgovinu kojim se uklanja prag od 150 eura kako bi što više tvrtki bilo obuhvaćeno IOSS-om. Za njegovo prihvaćanje potrebna je jednoglasna potpora Vijeća EU-a nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Europskim gospodarskim i socijalnim odborom.
Muljanje s cijenama
Predsjednik udruge eCommerce Hrvatska Marcel Majsan kaže da su se od srpnja 2021. počela primjenjivati mnoge novosti koje utječu na pravila o PDV-u u vezi s prekograničnom online prodajom prema krajnjim kupcima (engl. business-to-consumer, B2C). Napominje da je time EK htio potaknuti kupovinu unutar EU-a.
– Dotad je većina zemalja EU-a imala limit do kojega se nije naplaćivao PDV, no od srpnja 2021. počeo se naplaćivati u svim zemljama Unije. Uvela se i IOSS-ova shema kako bi se spriječilo da se tvrtke moraju registrirati za PDV i plaćati ga zbog prodaje na daljinu u svim zemljama EU-a u kojima prodaju svoju robu, ali samo za pošiljke vrijedne do 150 eura. Iako je to trebalo pojednostavmiti i ubrzati plaćanje poreza za inozemnu online prodaju, u knjigovodstvenoj službi tvrde nam da je to u praksi trgovcima i knjigovođama zakompliciralo posao. Novim prijedlogom izmjena, koji bi trebao stupiti na snagu do 1. ožujka 2028., ukinut će se prag od 150 eura za mogućnost prijave poreza putem IOSS-a zato što su u EU-u zaključili da to kod nekih trgovaca utječe na lažno smanjivanje cijena jer ne žele prijavljivati PDV u svakoj zemlji u kojoj je ostvarena takva prodaja.
Rastu stope povrata
Neka istraživanja pokazuju da je tek od 10 do 20 posto EU pošiljaka u vrijednosti većoj od 150 eura, a samo se 50 posto EU trgovaca koristi IOSS-om, tako da ne vjerujem da će to znatno olakšati poslovanje hrvatskim trgovcima. No trebalo bi im omogućiti još efikasniju naplatu poreza na razini EU-a – smatra Majsan.
Udruga eCommerce Hrvatska, navodi Majsan, baš je nedavno provela istraživanje među članovima udruge (n = 131) koje je pokazalo da čak 50 posto njih već ima prekograničnu prodaju, a još 20 posto planira početi prodavati u inozemstvo. S obzirom na to da većinu online trgovaca koji još ne prodaju izvan granica muče previsoki troškovi internacionalne dostave, Majsan tvrdi da bi im smanjenje tih troškova olakšalo prekogranično poslovanje više nego bilo kakve administrativne promjene na razini Europske unije.
– Visoka stopa povrata velik je problem online prodaje. Još je češći u zapadnim zemljama, gdje se mnogo više kupuje u trgovinama koje nude besplatnu dostavu i povrat. To je trend koji je razmazio kupce pa je u nekim zemljama, poput Njemačke, stopa povrata i viša od 25 posto, pogotovo odjeće i obuće. Iako je taj trend utjecao na rast povjerenja u online kupnju, izazvao je probleme koji nadilaze financijske jer se većina vraćene robe ne može prodati po punoj cijeni. Većina kupaca preferira dostavu na vrata, pa se tako povećava i onečišćenje ako dostavne službe ne upotrebljavaju električna vozila. Jedan od načina na koji su veliki brendovi počeli rješavati problem uvođenje je praga za besplatnu dostavu i naplaćivanje povrata. Osim toga, vjerujem da bi trgovci trebali nižom cijenom dostave više motivirati kupce da se koriste uslugom paketomata zato što se tako smanjuje trošak dostave i ekološko onečišćivanje – vjeruje Majsan.
Regulirati i povrat
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), s obzirom na to da o prijedlogu za pojednostavnjenju pravila o PDV-u za e-trgovinu još traju rasprave, nisu željeli davati nikakvu ocjenu. Pratit će sve aktualnosti u EU-u, a kad izmjene budu potvrđene, objašnjavaju da će primjenu u Hrvatskoj voditi mjerodavna tijela, dakle Ministarstvo financija – Porezna uprava i Carinska uprava, i to uz konzultacije s predstavnicima gospodarstva.
– Svaka nova regulativa koja obuhvaća sve zemlje EU-a kao jedinstveno tržište dobrodošla je i za našu zemlju – ocijenila je voditeljica e-trgovine u Lesnini XXXL Suzana Martić koja ističe da nova direktiva neće izravno utjecati na njih, no pozdravlja je jer neće biti nelojalne konkurencije.
– Napredovali smo prihvaćajući zakone koji vrijede u cijeloj Europskoj uniji, što je dobro jer prije osam godina, kad smo pokretali webshop XXXL, dosta zakona uopće nije bilo definirano pa smo imali mješavinu pravila o trgovini offline i online, što, naravno, nije bilo dobro. A svatko tko se bavi ovim poslom zna da je e-trgovina vrlo temperamentna. Pozitivno je da se za nas ulaskom u punu integraciju u EU otvara spektar novih mogućnosti koje do sada nismo imali priliku iskorištavati, primjerice raznim tehnikama oglašavanja ili opcijama plaćanja – naglašava Martić.
I za nju je pri tome povrat robe veliki problem u e-trgovini jer u tom dijelu zakon propisuje da kupac ima pravo vratiti robu u roku od četrnaest dana (ako je nova, ako nije oštećena, raspakirana..). Ali, objašnjava, oštećena roba u maloprodaji se može reklamirati i trgovac odlučuje kako će riješiti reklamaciju, a u onlineu kupac može vratiti robu a da trgovcu ne omogući rješenje reklamacije. Vraćena roba nikada se ne može ponovno staviti u prodaju, mora se otpisati, dakle stvara troškove. Kupci taj dio jako dobro iskorištavaju, svjedoči Martić, zato bi tu trebalo napraviti zakonskog reda.
Problem trećih zemalja
Prema mišljenju voditeljice razvoja poslovanja u KB-ovoj i Biminoj internetskoj trgovini (ove je godine dobila nagradu eCommerceaHrvatska za najbolji webshop) Marijete Kuten Soldo, sadašnja praksa jednostavnije procedure oporezivanja robe prodane u online trgovinama podrijetlom iz trećih zemalja pokazala se pozitivnom iz više razloga. Osim priljeva novca u proračune članica EU-a, smanjuje se broj malverzacija i poreznih utaja na pošiljke iz trećih zemalja. Kuten Soldo očekivala je da će Komisija tražiti ukidanje praga od 150 eura, što je bio prvi korak.
– Jednostavnija procedura oporezivanja sigurno utječe na povećanje konkurencije na online tržištu EU-a, no za online trgovce unutar Unije dugoročno ipak znači donekle lojalnu konkurenciju uz pretpostavku da će većina robe koja dolazi iz trećih zemalja biti oporeziva kao i ona koju EU trgovci uvoze i na koju uredno plaćaju poreze i ostala davanja – iznosi Kuten Soldo.
Te promjene izjednačuju europsko i strano tržište u tržišnom natjecanju, slaže se Petra Kuljanić, voditeljica Žutog klika, internetske trgovine Hrvatske pošte, a učinak novih pravila osjetit će svi u lancu koji tvore e-trgovina i logistika: e-trgovine unutar i izvan EU-a, pružatelji poštanskih usluga i kurirske službe, carinska i porezna tijela, ali i kupci. Za kupce je najvažnija novost, rekla je, da će od sada sve biti transparentnije. Primjerice, u slučaju kupnje u e-trgovini izvan EU-a registrirane u sustavu ‘sve na jednome mjestu‘ PDV bi trebao biti dio cijene koju kupac plaća prodavaču.
– Tvrtke izvan EU-a već su u velikom broju registrirane za uvozni sustav IOSS, uključujući najveće svjetske internetske trgovine. Za robu vrijednu do 150 eura kupljenu izvan EU-a te promjene neće podrazumijevati dodatne naknade na carini ako je prodavatelj registriran u novom sustavu PDV-a i upotrebljava sustav IOSS. Kupci će sa sigurnošću znati konačnu cijenu koju plaćaju, bez neočekivanih poreza ili troškova pri isporuci i bez obzira na to je li roba stigla iz EU-a ili iz zemalja izvan Unije. Ako e-trgovac nije registriran u IOSS-u, kupac će trebati platiti PDV i moguće pojedine naknade za carinjenje koje naplaćuje prijevoznik pri uvozu robe u EU – navela je Kuljanić.