Nakon što se u potpunosti sanira dug za lijekove prema veledrogerijama, što će se dogoditi do kraja ove godine iz državnog proračuna, rokovi plaćanja će za bolnice doći na razinu od 180 dana koja je dogovorena s Vladom pred dvije godine, no to u okolnostima povećanih troškova i politike cijena lijekova više nije dovoljno za normalno poslovanje veledrogerija.
Naime, osim povećanih troškova poslovanja i inflaciju porasle su kamate na kredite, a dodatan trošak stvara se zbog osiguranja dodatnih zaliha lijekova u okolnostima kad na europskom tržištu generičkih lijekova vladaju nestašice, upozorili su danas iz veledrogerija na okruglom stolu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Ministar Vili Beroš složio se s veledrogerijama, istaknuvši da reforma zdravstva koja je krenula ide upravo prema cilju financijske održivosti. Prvenstveno je cilj povećati limite bolnica, kako bi one mogle podmirivati svoje troškove, ali i povećati cijene usluga koje utvrđuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, složili su se sudionici.
Naime, kako je otkrio Domagoj Dodig iz odjela za financije u HZZO-u, svaki mjesec bolnice naruče lijekova u iznosu od 80-85 milijuna eura, a podmire oko 60 posto tog iznosa, i ostatak ide u dug koji se gomila, odnosno raste za 28 milijuna eura mjesečno. Do 31. listopada, ukupan dug bolnica prema dobavljačima iznosio je 500 milijuna eura, dok je dug HZZO-a prema ljekarnama iznosio 260 milijuna eura, dakle pričamo o 760 milijuna eura ukupnog duga u zdravstvenom sustavu.
- Govorimo o ukupnom dugu, jer to će sve kad-tad doći na naplatu, a dospjeli dug je nekih 200-tinjak milijuna eura manje. U tijeku je jedna sanacija od 260 milijuna eura. Ako se realizira sanacija, s tim iznosima bi bili u okviru onog dogovora koji smo imali s Vladom prije 2 godine, no poanta je da su se okolnosti dramatično promijenile i da to više nisu financijski prihvatljivi rokovi plaćanja - rekla je Diana Percač, predsjednica Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK.
U okviru zadnje sanacije iz proračuna je dosad uplaćeno 166,5 milijuna eura. Trenutno je provedena jedna od posljednjih isplata u iznosu od 55 milijuna eura, danas ide isplata na temelju pravomoćnih sudskih presuda za osnovicu, i to su namjenska sredstva usmjerena prema dobavljačima lijekova, te dodatno danas i kroz ponedjeljak ide refundacija ustanovama koje su suočene sa sudskim presudama, i ta sredstva su dodatno namjenska za lijekove i medicinski materijal. Kad se sve skupa podvuče, i sanacija od 55 milijuna eura i ove dvije stavke, to je nekih 85 milijuna eura. Ministar Beroš obećao je da će se Vlada držati dogovora o rokovima plaćanja od 120 dana od dana izdavanja računa, odnosno 180 dana dospijeća za bolnice, te 120 dana za ljekarne.
- Naravno, cilj je da se u 2024. godini taj iznos značajno smanji i vjerujem da ćemo to uspjeti ostvariti. Usvojeni hrvatski proračun za 2024. godinu na konsolidiranoj razini (Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) od 7,1 milijarde eura pokazuje jedan dobar trend, da sustav zdravstva treba više, dobio je više i težit će toj financijskoj održivosti. Kako vidimo u proračunu za 2024. godinu, nikad nije bio veći iznos proračunskog transfera za HZZO od 785 milijuna eura, što je gotovo 10 posto više nego u ovoj godini“, kaže Domagoj Dodig.
Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković upozorio je da je model sanacija duga model u kojem se nagrađuju oni najlošiji.
- Što je veći dug, što su veći rokovi plaćanja, to će oni više dobiti novaca, a ostatak će moći potrošiti na neke druge aktivnosti. Rješenje je u tome da se povećaju limiti i da se ravnateljima bolnica da ozbiljan okvir u kojem oni mogu funkcionirati i u kojem oni imaju svoje odgovornosti. Naime, već 30 godina imamo model gdje kupac sam određuje cijenu zdravstvene usluge, HZZO je kupac zdravstvenih usluga, on nije regulator, regulator je Ministarstvo. Imate sustav gdje se ravnatelje zdravstvene ustanove, onih koji pružaju uslugu, ništa ne pita. HZZO odredi cijenu, to je nekih 40, 50 posto realne cijene usluge, i ravnatelji moraju funkcionirati u tom okruženju. Moramo naći model u kojem pružatelji usluga imamo mogućnost pregovaranja o cijenama - kaže Jurković.