Biznis i politika
StoryEditor

Novca ima, nejasnoća još više

29. Listopad 2022.

Poduzetnici su jedva dočekali pozive za nepovratno financiranje projekata iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, ali neki imaju problema s proturječnim uvjetima natječaja zbog kojih se ne mogu prijaviti. A svi žele nepovratna sredstva

Otkako je u travnju ove godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja počelo raspisivati javne pozive za dodjelu nepovratnih sredstava iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO), objavljena su četiri poziva. Poduzetnici su pokazali velik interes i dosad je dodijeljeno 186 milijuna kuna potpore, ali mnogi tek pripremaju projekte za prijavu na natječaje. Najviše novca namijenjeno je ‘Potpori poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo‘ – čak 1,9 milijardi kuna.

Na drugom je mjestu ‘Komercijalizacija inovacija‘ s 380 milijuna kuna, ‘Bespovratne potpore za digitalizaciju‘ raspolažu s 206 milijuna kuna, a ‘Bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća‘ s 141,7 milijuna kuna. Od četiri objavljena poziva tri su namijenjena malim, srednjim i mikropoduzetnicima, a na ‘Potporu poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo‘ mogu se javiti i srednje kapitalizirane tvrtke, tzv. mid-caps do 3000 zaposlenih, ali ne i mikropoduzetnici. Tako na papiru izgleda provođenje Nacionalne razvojne strategije do 2030. s naglaskom na razvoj poduzetništva i obrta.

U okviru te strategije spomenuto ministarstvo pokrenulo je izradu Nacionalnog plana industrijskog razvoja i poduzetništva za razdoblje 2021. – 2027., koji će osigurati ostvarenje punog potencijala industrije i poduzetništva kao pokretača razvoja gospodarstva, promjena, inovacija te rasta konkurentnosti. U sklopu Nacionalnog plana u državnom proračunu za 2023. i projekcijama za 2024. i 2025. planiraju se potrebna financijska sredstva, koja će većinom biti osigurana iz europskih fondova.

Nedorečeni natječaj

U Nacionalnom programu oporavka i otpornosti (NPOO 2021. – 2026.), u komponenti ‘Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo‘, planirane su aktivnosti namijenjene izravno poduzetnicima dodjelom nepovratnih sredstava ukupne vrijednosti 2,86 milijardi kuna, a usmjerene su na tranziciju gospodarstva prema energetski i resursno učinkovitom gospodarstvu te na inovacije, razvoj i primjenu novih (digitalnih) tehnologija.

Osim nepovratnih sredstava, putem NPOO-a su za investicije u jačanje konkurentnosti osigurana i sredstva putem HBOR-a i HAMAG BICRO-a u iznosu od 2,3 milijarde kuna za MSP-ove, za srednje kapitalizirana poduzeća i velike subjekte, ali i za subjekte javnog sektora putem izravnih kredita, subvencija kamata na kredite, jamstvenog fonda za ulaganja srednje kapitaliziranih i velikih poduzeća, kao i fonda rizičnoga kapitala.

Iako je zanimanje poduzetnika za nepovratna sredstva iz NPOO-a veliko, problema imaju s nejasnoćama u natječajima. Tvrtka Premis namjerava se prijaviti za nepovratna sredstva putem natječaja ‘Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo‘ projektom za gradnju novoga logističkog centra vrijednoga 12 milijuna kuna.

Logistički centar s hladnjačama bio bi kompletno samoodrživ, odnosno proizvodio bi električnu energiju za svoje potrebe te omogućio proširenje postojećega proizvodnog pogona i povećanje proizvodnje. No prema riječima Zorana Premerua, komercijalnog direktora Premisa, ne znaju hoće li to na kraju i moći učiniti jer je natječaj dosta nedorečen.

– Većinu uvjeta koji muče druge mi prolazimo bez problema. Ali naš je problem u tome što jako mnogo rastemo, a prema uvjetima natječaja moramo smanjiti potrošnju električne energije do 2026., što znači da trebamo smanjiti ukupnu potrošnju energije u tvrtki, ali se to isto ne odnosi na smanjenje po jedinici proizvoda. Na kraju bilo kakav rast proizvodnje može samo stvoriti probleme. Napomenuo bih da ugradnja solarne elektrane koju imamo u planu ne isključuje prethodno navedeno – ističe Premeru.

Uprava tvrtke još nije donijela konačnu odluku hoće li se doista i prijaviti na natječaj. Neće to učiniti vide li u njoj da neće zadovoljiti neke uvjete ili da na kraju neće moći zadovoljiti uvjete koji su zadani u navedenom natječaju.

Iskustva poduzetnika

Za razvoj poslovanja i realizaciju projekata dosad se tvrtka Ferrodus djelomično oslanjala na novac iz fondova Europske unije i nije bila zainteresirana za sredstva iz NPOO-a. No nedavno je taj proces završen te je sada angažirala konzultanta koji će pripremiti prijavu na natječaj.

– Riječ je o projektu povećanja kapaciteta proizvodnje laserskim zavarivanjem te općenito podizanju kapaciteta poslovanja i kvalitete novim zapošljavanjem u tvrtki – kaže Vedran Presečki, vlasnik i direktor Ferrodusa.

Direktor Tesla kabela Zoran Pavletić ističe da je uspješno poslovanje u 2021. i 2022., kao i u ranijim godinama, omogućilo toj tvrtki neometano samostalno financiranje poslovanja, planiranih investicija i razvojnih projekata, tako da nema veća iskustva s NPOO-om.

– Imali smo pokušaje u području digitalne transformacije, ali nismo participirali u sredstvima NPOO-a s obzirom na to da nismo zadovoljili uvjete što se tiče naše djelatnosti (veleprodaja kabela) i statusa veličina društva (veliko društvo s obzirom na to da smo dio Meinhart Grupe – najveće kabelske grupacije u Europi). Razvoj ERP-a i uvođenje WMS-a u vrijednosti je oko 110.000 eura – ističe Pavletić.

Tvrtka Rasco dosad je imala priliku koristiti se sredstvima iz NPOO-a kao nastavak poziva gradnje kapaciteta obnovljivih izvora energije. Taj poziv originalno nije bio vezan uz NPOO, ali zbog velikog interesa tvrtke s liste čekanja, nakon iskorištenja originalnog proračuna poziva, dobile su financiranje iz NPOO-a. Rasco je bio pri vrhu te liste čekanja te je na kraju negov projekt financiran sredstvima iz NPOO-a.

Promjene poziva

Osim toga, prema riječima Ivana Franičevića, predsjednika Uprave Rosca, za njih ne postoji nijedan drugi poziv ili izvor koji bi se koristio sredstvima NPOO-a. Ta se tvrtka namjeravala prijaviti na poziv ‘Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo‘, ali nakon promjene poziva, koja je uslijedila ubrzo nakon objave, više ne ispunjava kriterij minimalnog udjela troškova energije u poslovnim prihodima – previše je energetski učinkovita za taj poziv.

– Imamo spreman projekt od oko 60 milijuna kuna koji je namijenjen za taj poziv, no on je, nažalost, sada potpuno odgođen. Projekt uključuje brojne mjere energetske učinkovitosti, od zamjene neučinkovitih starih strojeva do nove sunčane elektrane – navodi Franičević.

Prema njegovim riječima, financijska podrška u kontekstu hrvatskog NPOO-a u odnosu na druge članice Europske unije znači održavanje konkurentnosti kompanija, pogotovo onih koje se natječu na EU tržištu.

Novcem iz europskih fondova već se koristila i tvrtka Orqa, a njezin projektni menadžer Dragan Kovačević tvrdi da sada imaju velika očekivanja i od natječaja iz NPOO-a. No ističe da je u pripremi projektnih prijedloga iz NPOO-a kod prvih poziva bilo dosta negativnih reakcija zbog tipa poziva, odnosno zbog Otvorenog postupka dodjele do iskorištenja sredstava (poznatog kao ‘najbrži prst‘).

– Negativne reakcije poduzetnika prema predmetnom kriteriju dodjele nepovratnih sredstava bile su opravdane jer se takvim načinom brzina predaje projektnog prijedloga stavlja ispred kvalitete. U kasnijim natječajima tip poziva promijenjen je i ocijenit će se svi pristigli projektni prijedlozi prema kvaliteti prijave, što podržava većina poduzetnika – objašnjava Kovačević.

Dosad je Orqa prijavila tri projekta na pozive u okviru NPOO-a. Za projekt iz poziva Komercijalizacija inovacija završena je faza ocjene kvalitete projektnog prijedloga i u tijeku je donošenje odluke o financiranju te sklapanje ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava.

– Druga dva projektna prijedloga su u procesu evaluacije, a rezultate očekujemo do kraja tekuće godine. Ukupna vrijednost prijavljenih projekata iznosi 6,52 milijuna kuna, od čega je ukupno 4,07 milijuna kuna nepovratnih sredstava – ističe Kovačević te dodaje da je riječ o projektima uspostave novih proizvodnih procesa, unaprjeđenja i jačanja IT infrastrukture te uspostave sustava za certifikaciju i distribuciju novih proizvoda. 

10. prosinac 2024 12:03