Američki predsjednik Joe Biden ovog je tjedna potpisao izvršnu uredbu kojom se zabranjuju nova ulaganja investitora u kineske kompanije koje se bave proizvodnjom čipova dok će prilikom ulaganja u druge tehnologije u Kini morati obavijestiti američku vladu.
Nakon zabrane izvoza u Kinu, Biden sada ovlašćuje američko ministarstvo financija da zabrani ili ograniči američka ulaganja u tri sektora: poluvodiči i mikroelektronika, kvantno računalstvo i određeni sustavi umjetne inteligencije.
Dakle što se to točno zabranjuje? Prema CNBC-u, uredba bi se trebala primjenjivati na privatni kapital, fondove rizičkog kapitala, stjecanje vlasničkih udjela poput spajanja i preuzimanja, Greenfield investicije, zajednička ulaganja te određene transakcije financiranja duga.
Sektori na koje će se ova uredba odnositi su; poluvodiči (u bilo kojoj fazi razvoja) jer je vlada zabrinuta da bi ova tehnologija mogla utjecati na razvoj vojne inovacije u Kini, kvantno računalstvo (iako se o ovome još raspravlja) jer bi ova tehnologija mogla ‘kompromitirati enkripciju i druge kontrole kibernetičke sigurnosti i ugroziti vojne komunikacije‘ te umjetnu inteligenciju koja bi se mogla koristiti za obavještajnu uporabu ili masovni nadzor.
‘Predugo smo im pomagali‘
Važno je napomenuti da se kod umjetne inteligencije planira ograničiti samo ona usko povezana uz aplikacije kibernetičke sigurnosti, digitalne forenzičke alate, kontrolu robotskih sustava i prepoznavanje lica. Ministarstvo financija priopćilo je da im nije namjera dirati subjekte koji razvijaju AI sustave samo za korisničke aplikacije i koje nemaju posljedice za nacionalnu sigurnost.
Transakcije koje neće biti uključene ove uredbom su pak istraživačka suradnja među sveučilištima, ugovori o kupnji sirovina, licenciranje intelektualnog vlasništva, bankovno kreditiranje i obrada plaćanja, osiguranje, ocjena duga, glavno posredovanje, istraživanje zaliha te globalno skrbništvo.
Ova odluka za cilj ima spriječiti američke stručnjake da pomognu Kini u razvoju tehnologija koje bi mogle podržati njezinu vojnu modernizaciju što bi navodno moglo potkopati nacionalnu sigurnost SAD-a.
U pismu Kongresu kojeg citiraju strani mediji Biden je proglasio nacionalno izvanredno stanje kako bi se suočio s prijetnjom napretka zemalja poput Kine ‘u osjetljivim tehnologijama i proizvodima ključnim za vojsku, obavještajnim podacima, nadzoru ili kibernetičkoj sposobnosti‘.
Uredba američkog vrha dolazi u vrijeme kada kineski državni vrh nastoji izgraditi domaću tehnologiju u području računalnih čipova i alata za njihovu proizvodnju, području u kojem dominiraju SAD, Japan i Nizozemska.
Iz Bijele su kuće poručili da se Biden konzultirao sa saveznicima o planu i uključio povratne informacije u uredbu, no prema riječima čelnika demokrata u Senatu Chucka Schumera ‘predugo je američki novac pomagao u usponu kineske vojske‘ pa sada SAD poduzima ‘prvi strateški korak kako bi osigurao da američka ulaganja ne idu za financiranje napredovanja kineske vojske‘.
‘Tehnološko maltretiranje‘
Prema riječima američkog ministarstva financija, propisi će utjecati samo na buduća ulaganja, a ne i na postojeća iako mogu zatražiti objavu prethodnih transakcija.
Potez američke vlade mogao bi dodatno zaoštriti već postojeće napetosti između dvije svjetske sile, a kinesko je veleposlanstvo u Washingtonu priopćilo da je ‘vrlo razočarano‘ navedenom mjerom. Republikanci pak smatraju da je uredba prepuna rupa u zakonu te da primjena samo na buduća ulaganja nije dovoljno agresivna.
Kina je s druge strane oštro reagirala na spomenutu uredbu, a kako je izjavio glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova ‘pomno će pratiti razvoj događaja‘ te je Washington optužio da želi ‘oduzeti Kini njezino pravo na razvoj i sebično težiti američkog nadmoći na račun drugih‘, prenosi Hina.
– Ovo je očigledna ekonomska prisila i tehnološko maltretiranje, čin koji ozbiljno krši načela tržišne ekonomije i poštenog natjecanja, potkopava međunarodni gospodarski i trgovinski poredak, destabilizira globalne industrijske i opskrbne lance te šteti interesima Kine i SAD-a i globalne poslovne zajednice – rekao je glasnogovornik.
Kineski tehnološki sektor, nekoć magnet za američke fondove rizičnog kapitala, već je doživio drastičan pad američkih ulaganja usred jačanja geopolitičkih napetosti, a prošle su godine, prema podacima tvrtke PitchBook, ukupna ulaganja američkog rizičnog kapitala u Kini pala na 9,7 milijardi dolara s 32,9 milijardi u 2021. godini. Do sada su u 2023. američki VC fondovi uložili samo 1,2 milijarde dolara u kineske tehnološke startupove.
Uredba Bidenove administracije o američkim ulaganjima u kineske tvrtke ostavlja otvorenim mnoga pitanja o tome kako će se ona provesti, a nakon najave sada stupa na snagu 45-dnevno razdoblje namijenjeno za javne komentare pa američki ulagači ipak mogu nekako utjecati na konačnu regulativu.
Ova mjera na snagu bi trebala stupiti početkom sljedeće godine, a kabinet Janet Yellen će komentare na ovu uredbu primati do 28. rujna.