Nokturizam je jedan od najvećih turističkih trendova, sve se više traže mirni noćni doživljaji i opuštajuća iskustva pod zvijezdama
Hvar, otok s party-reputacijom, nekadašnje igralište za horde mladih koji su tražili samo dobru zabavu, glasnu glazbu i hektolitre alkohola i drugih stimulansa, započinje transformaciju prema odredištu koje postaje sinonim za mirne večeri i noćnu tišinu. Napokon, ako pitate Hvarane koji ne žive od turizma. Ako pitate ove druge, oni će možda upotrijebiti riječ koju pristojan novinar ne smije napisati. Istina je negdje između – Hvar je itekako imao koristi od reputacije mjesta za zabavu, dok ta zabava nije prešla sve granice ukusa. No rebrendiranje Hvara ne bi trebalo biti toliko dramatično. Oni koji prate trendove u turizmu, svjesni su da današnji turisti traže neke nove sadržaje i da im samo more i sunce nisu dovoljni, no to ne znači da ne žele šarene koktele, nego možda samo ne žele klupsku atmosferu i nabrijanog DJ-a na plaži i pokraj svoje sobe. Danas traže mir, opuštanje, šetnje u smiraj dana, očuvanu prirodu, digitalnu detoksikaciju, a te su želje toliko uzele maha da govorimo o novome turističkom trendu – calmcationsu – kombinaciji riječi calm, što na engleskom znači ‘smirenje‘, i vacation, ‘odmor‘, i to su spremni platiti.
Kao u ‘Bijelom lotosu‘
Calmcations je koncept koji naglašava bijeg od svakodnevnih briga i fokusiranje na mentalno i fizičko blagostanje, nešto poput onoga što se promiče u prvoj epizodi treće sezone ‘Bijelog lotosa‘, odmor uz jogu, meditaciju i bez mobitela! Problem je jedino što je taj trend suprotan nokturizmu, još jednom turističkom trendu koji se fokusira na aktivnosti i doživljaje tijekom noći, što je, primjerice, dosad bila okosnica hvarske turističke ponude. Sudeći prema istraživanjima vodećih svjetskih platformi specijaliziranih za putovanja, nokturizam je jedan od najvećih turističkih trendova ove godine, što i ne začuđuje jer ljudi su željni zabave i akcije, a odmor je mjesto kad si to možemo dopustiti. No ne troše samo oni koji bi vježbali jogu bez mobitela i oni koji bi se opijali bez granica. Imamo na globalnoj sceni još jedan novi trend koji je svojesvrsni okidač potrošnje – coolcations, odnosno traženje hlada (i odlazaka na sjevernija odredišta)… Sve te trendove Hrvatska može ponuditi, s jednim velikim ‘ali‘. Naime, naši konkurenti također ne miruju, i oni prate trendove i prema njima se transformiraju, pa će tako i Hrvatska, kao zemlja koja svoje karte velikim dijelom baca na turizam, morati raditi na novim ponudama kako bi se nametnula na tržištu koje očito vapi za promjenama. A ako pitate institucije čiji bi to trebao biti posao, to se radi, i to punom parom!
– Hrvatska turistička ponuda prilagođava se svim tim promjenama, što smo i adresirali u svim svojim strateškim i zakonodavnim dokumentima – poručuju iz Ministarstva turizma.
Domaće ažuriranje
Ne samo da su promijenjeni pravni okviri izmjenama Zakona o turizmu – Vlada RH iz raznih je izvora financiranja, navode u njoj, osigurala rekordne 1,3 milijarde eura kojima se potiču diverzifikacija ponude, ravnomjeran teritorijalni razvoj turizma i razvoj cjelogodišnjeg turizma.
– Hrvatska raspolaže iznimnim potencijalom za razvoj opuštajućeg i smirujućeg turizma, posebno zahvaljujući bogatoj i očuvanoj prirodnoj baštini. Regije poput Gorskoga kotara, Like, Slavonije, Dalmatinske zagore te mnogih jadranskih otoka pružaju idealan ambijent za autentičan i miran oblik odmora, koji sve više privlači suvremene putnike. Osim toga, Ministarstvo turizma i sporta potiče razvoj posebnih oblika turizma, na primjer aktivnog i rekreativnog turizma kao što je planinarski – poručuju iz resora koji vodi Tonči Glavina.
Kontinentalna Hrvatska već nudi niz kvalitetnih sadržaja, od biciklističkih ruta kroz šumske krajolike do gastronomske i wellness-ponude u netaknutoj prirodi, a dodatnim ulaganjima u infrastrukturu, interpretaciju i edukaciju lokalnih dionika stvaramo još snažniji temelj za cjelogodišnji turizam. Istodobno se na Jadranu potiče razvoj inovativnih rješenja koja osiguravaju ugodniji boravak, od povećanja zelenih površina i uređenja prostora s prirodnim hladom do unapređenja smještajnih i rekreacijskih kapaciteta, ističu u Ministarstvu koje shvaća da Hrvatska mora biti odredište koje uspješno odgovara na suvremene izazove i turističke trendove.
Gradnja prikladnih kapaciteta
No to je lako reći i deklarativno to zagovarati. Novac je taj koji će dati odgovor koliko smo u tome uspješni kad podvučemo račune pod ovogodišnju potrošnju i sve one u godinama koje dolaze. I kad se usporedimo s tom konkurencijom. No već sad izazova ne manjka, navodi Gordan Kožulj, direktor u Deloitteovu Odjelu poslovnog savjetovanja.
– Kad je u pitanju coolcation, do sredine 19. stoljeća kada se turizam u Hrvatskoj počeo razvijati pozicionirali smo se isključivo kao odredište sunca i mora. Tek posljednjih nekoliko godina, posebice sa ‘Strategijom razvoja održivog turizma do 2030.‘ koja se primjenjuje od početka 2023., jasnije smo odredili pojedine resurse za razvoj cjelogodišnjeg turizma ravnomjerno po cijeloj zemlji, uključujući agresivniju promidžbu gorskih i kontinentalnih regija kao hladnijih utočišta u ljetnim mjesecima. Stoga je potrebno još nekoliko godina ulaganja u promidžbu i gradnju odgovarajućih turističkih kapaciteta u kontinentalnim regijama da bismo počeli znatnije kapitalizirati na trendu coolcationa, a koji će zbog klimatskih promjena, sve toplijih ljeta, ali i starenja europskog stanovništva (a stariji ljudi slabije podnosi velike vrućine, nap. a.), biti sve zastupljeniji – objašnjava Kožulj.
Nesvjesni as u rukavu
Napominje da Hrvatska, primjerice, ima i predispozicije za calmacations (mirna odredišta), no imamo i izazova. Izazov su masovni turizam u obalnim gradovima poput Dubrovnika, Splita i Rovinja, stoga, prema njegovim riječima, potencijal kapitalizacije tog trenda primarno treba tražiti na otocima, koji po prirodi svojeg okružja to i nude, a onda i u dijelovima Dalmatinske zagore i Gorskoga kotara koji imaju potencijala privući goste koji traže mir. U tim regijama, kaže, treba dalje razvijati turističku ponudu u obliku centara za wellness, glamping i retreat te meditacijskih centara.
– Kad je u pitanju nokturizam, koji možemo okarakterizirati kao trend produljenja turističke ponude u večernjim i noćnim satima, kao najveći izazovi pojavljuju se problemi buke i nezadovoljstva lokalnog stanovništva zbog noćnih aktivnosti te problem očuvanja lokalnog načina života – napominje Kožulj.
Dodaje da s druge strane imamo asa u rukavu kojega možda nismo ni svjesni. Slaba naseljenost i prirodne predispozicije kao što su hrvatski planinski lanci, guste šume te brojnost i razvedenost otoka golem su hrvatski potencijal za stvaranje opuštajućih iskustava koja prate globalne trendove poput calmacationsa i ekoturizma.
– Turisti koji traže internet na Dinari možda nisu ciljana populacija za takvu vrstu turizma. Turisti koji traže mir i bijeg od gradske buke nedostatak interneta na lokaciji smatraju prednošću, stoga brendiranje Dinare i sličnih lokacija kao izvanmrežnih odredišta za retreat može privući goste koji žele digitalnu detoksikaciju i potpunu povezanost s prirodom – savjetuje Kožulj.
Produljeni boravak
Ivan Kožić iz Instituta za turizam pak smatra da glavna turistička odredišta u Hrvatskoj, koja su redom na jadranskoj obali, neće osobito profitirati od novih turističkih trendova koje opisujemo jer oblik turizma koji nude nije prilagođen takvim trendovima. S obzirom na resurs na kojem se turizam ondje temelji, pitanje je mogu li se uopće ta odredišta prilagoditi klimatskim promjenama, odnosno novim trendovima u turizmu koji će zbog njih biti sve izraženiji.
– Već se sredinom prošlogodišnje turističke sezone, koja nije bila na očekivanoj razini, počelo spekulirati sustižu li hrvatski turizam posljedice klimatskih promjena, tj. leži li razlog u slabijem dolasku turista usred ljeta možda i u tome što je postalo prevruće za boravak na otvorenome. Zaista bi se moglo dogoditi da to bude još izraženije – smatra Kožić.
Ne samo da, prema njegovu mišljenju, ne možemo jednostavno odgovoriti na te trendove; ne možemo tržištu ponuditi, kaže, ni trend produljenog boravka (engl. extended stay) koji je, prema njegovim riječima, ponajviše vezan uz hotelsku industriju.
– Budući da turističkim smještajem u Hrvatskoj dominira privatni smještaj u sobama i apartmanima, nisam siguran koliko se može razviti u Hrvatskoj. U većim turističkim mjestima u kojima bi netko imao želju ostati i izvan turističke sezone moguće je zamisliti razvoj trenda produljenog boravka, čak i u privatnim sobama i apartmanima, ali za to je potrebna potpora cijelog mjesta, od trgovina i restorana do turističkih liječničkih ambulanti i ostaloga. Svi oni trebali bi imati volju nastaviti raditi u punom pogonu i izvan turističke sezone, a ne samo vlasnik apartmana – napominje Kožić.
Drukčiji resursi
Dodaje da je Hrvatska, koja uglavnom ima samo more i plaže, a klimatske promjene i novi trendovi turiste počinju udaljavati od takvog i sličnih oblika turizma, u problemu.
– Ali ako na vrijeme promislite i počnete turističku ponudu temeljiti na drugačijim resursima, koje Hrvatska također ima, onda možete profitirati. Za to je potrebno mnogo promišljanja, strateškog planiranja, vjerojatno i na makroekonomskoj razini, ali onda i efektivnog djelovanja. Ne znam, možda nam ovogodišnja turistička sezona pošalje do sada najozbiljnije upozorenje da je vrijeme za to napokon došlo – zaključuje Kožić.