Novi val Trumpovih carina izazvao nesigurnost na svjetskim burzama

Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo nesigurno jer je predsjednik SAD-a Donald Trump zaoštrio trgovinski rat najavom povećanja carina za neke od najvećih trgovinskih partnera od 1. kolovoza.

 

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones oslabio 1 posto, na 44.371 bod, dok je S&P 500 skliznuo 0,3 posto, na 6.259 bodova, a Nasdaq indeks 0,1 posto, na 20.585 bodova.

 

Ti su indeksi tijekom tjedna osjetno oscilirali, što je ponajviše posljedica nesigurnosti na tržištima jer je Trump pokrenuo novi val nametanja carina.

 

U ponedjeljak je najavio da će od 1. kolovoza uvesti carine na uvoz iz 14 zemalja, među ostalim iz Južne Koreje i Japana, pa je u srijedu najavio carine za još sedam zemalja, kao i carine od 50 posto za Brazil.

 

Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva odmah je najavio uvođenje recipročnih carina na uvoz američke robe. Krajem tjedna je, pak, Trump najavio carine od 35 posto na kanadske proizvode, ali i carine od 50 posto na uvoz bakra.

 

Doduše, tržišta ne reagiraju više tako burno na vijesti o carinama kao početkom travnja, kada je Trump najavio recipročne carine.

 

Jer, u međuvremenu se pokazalo da Trump može odgoditi uvođenje carina, nastaviti pregovore, zaprijetiti nekim novim carinama, pa odustati...

Polovicom tjedna S&P 500 i Nasdaq indeks dosegnuli su nove rekordne razine, no to se uglavnom zahvaljuje rastu cijena dionica nekoliko tehnoloških divova, kao što je Nvidia.

 

Cijena te dionice porasla je u par dana više od 2,5 posto, pri čemu je tržišna vrijednost tog proizvođača poluvodiča premašila 4.000 milijardi dolara, što je rekordna tržišna kapitalizacija jedne kompanije u svijetu.

Za razliku od Wall Streeta, na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,3 posto, na 8.941 bod, dok je frankfurtski DAX skočio oko 2 posto, na 24.255 bodova, a pariški CAC 1,7 posto, na 7.829 bodova.

 

To se ponajviše zahvaljuje signalima iz Washingtona i Bruxellesa tijekom tjedna da trgovinski pregovori teku dobro i da se uskoro može očekivati trgovinski dogovor između SAD-a i Europske unije.

 

Međutim, Trump je u subotu pojačao pritisak na Europsku komisiju najavom da će SAD od 1. kolovoza primjenjivati carine od 30 posto na većinu robe iz EU.

 

Europska komisija će nastaviti raditi na postizanju sporazuma do 1. kolovoza, ali će i poduzeti sve potrebne korake za zaštitu interesa EU-a, uključujući i donošenje proporcionalnih protumjera, ako bude potrebno, objavila je predsjednica Ursula von der Leyen.

 

Ostaje za vidjeti kako će u ponedjeljak europski ulagači reagirati na zaoštravanje trgovinskih odnosa između SAD-a i EU.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,9 posto, na 97,87 bodova, pa se odmaknuo od najnižih razina u više od tri godine.

Pritom je tečaj eura pao 0,8 posto, na 1,1690 dolara.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, otprilike 2 posto, pa je cijena dolara skočila na 147,40 jena.

Jačanje dolara zahvaljuje se njegovom statusu sigurnijeg utočišta za kapital u nesigurna vremena, a nesigurnost na tržištu posljedica je najave novoga vala carina na uvoz u SAD.

Premda je dolar prošloga tjedna ojačao, neki analitičari nisu sigurni da će se oporavak američke valute nastaviti.

- Ostajem pri scenariju da će dolar srednjoročno polagano slabiti, no od početka godine već je znatno pao, pa se mogu očekivati i ovakvi odskoci s niskih razina - kaže Michael Brown, analitičar u brokerskoj kući Pepperstone.

Zbog nejasne, hirovite Trumpove carinske politike, od 2. travnja, kada je Trump najavio uvođenje recipročnih carina, vrijednost dolara prema košarici valuta pala je više od 6 posto, a od početka godine oko 10 posto.