Biznis i politika
StoryEditor

Novi Zakon o radu: Nastavak neprovođenja hrabrih reformi

01. Listopad 2022.
Hrvoje Bujasfoto Ratko Mavar

Piše: Roko Kalafatić

Na jučerašnjoj sjednici, Vlada je Saboru uputila dugoočekivane izmjene i dopune Zakona o radu. Riječ je o zakonu koji je uvršten i u Nacionalni plan oporavka i otpornosti te implementira dvije europske direktive - o ravnoteži između privatnog i poslovnog života kao i o transparentnim i predvidivim radnim okolnostima. 

Ministar rada Marin Piletić rekao je da zakon uvodi niz novina među kojima je i suzbijanje dugogodišnjih ugovora na određeno, reguliranje rada na izdvojenom radnom mjestu te novi oblik rada putem digitalnih platformi. 

Podsjećamo, zakon bi na snagu trebao stupiti početkom 2023., osim dijela oko regulacije platformskog rada koji na snagu stupa 1. siječnja 2024. godine. 

Ugovor na određeno maksimalno tri godine 

Novi će Zakon o radu ograničiti rad na neodređeno na maksimalno tri godine i tri uzastopna ugovora. Riječ je o ugovorima između kojih nije prošlo više od tri mjeseca, a sklapaju se s jednim poslodavcem ili više njih koji su povezani. Nakon tri godine i tri ugovora, novi se ugovor može sklopiti tek nakon šest mjeseci. 

Ipak, postoje iznimke poput zamjene privremeno nenazočnog radnika, dovršetak projekta koji uključuje financiranje iz EU fondova te sezonski poslovi i agencijski radnici. Radnik nakon šest mjeseci može tražiti ugovor na neodređeno, a ukoliko to nije moguće poslodavac djelatniku mora dostaviti obrazloženi, pisani odgovor unutar 30 dana. 

U obrazloženju dodatnog reguliranja rada na određeno Ministarstvo je navelo da je prema međunarodno usporedivim Eurostatovim podacima Hrvatska 2020. godine imala 15,2 posto privremenih ugovora, što je itekako više od prosjeka EU 27 koji je iznosio 13,5 posto. Vezano pak za kratkotrajne ugovore koji traju do tri mjeseca, Hrvatska je na vrhu ljestvice europskih država po udjelu takvih ugovora o radu (prema Eurostatovim definicijama smatraju se prekarnima, ali u ZOR-u se ne koristi izraz prekarni rad). Prosjek EU 27 je samo 1,7 posto ugovora iznimno kratkoga trajanja, a Hrvatska je vodeća s udjelom od čak 4,2 posto takvih ugovora.

Režije za rad od doma plaćat će poslodavci 

Kada govorimo o radu na izdvojenom mjestu, riječ je o radu od kuće ili na daljinu, kao stalnom, privremenom ili povremenom. Od kuće se obavlja u domu djelatnika ili pak nekom drugom prostoru koji je također određen ugovorom. Rad na daljinu uvijek se mora obavljati putem ICT-a, a radnik sam određuje mjesto rada koje je promjenjivo. 

Poslodavac će dolaskom novog Zakona o radu na snagu biti obvezan nadoknaditi troškove režija, interneta i sličnog ukoliko je rad od kuće stalan ili kada traje 10 dana neprekidno. Za rad na daljinu to nije obveza, čak nije potrebno ni osigurati sredstva za rad. U izvanrednim situacijama, rad od kuće može biti dogovoren bez izmjene ugovora do 30 dana. 

Iznimno 16 sati tjedno dopušteno za dodatni posao kod drugog poslodavca

U slučaju da radnik želi, ima pravo sklopiti ugovor o dodatnom radu za drugog poslodavca - bez odobrenja matičnog poslodavca. O tome ga je samo dužan obavijestiti. Satnica koja je dopuštena za takvu vrstu rada je osam sati tjedno, iznimno do 16 sati. 

Prema Zakonu, matični će poslodavac moći tražiti od radnika da prestane s dodatnim radom u slučaju da za to postoje objektivni razlozi, ako je protivno zakonskoj zabrani natjecanja ili se obavlja unutar radnog vremena kod matičnog poslodavca. 

'Društvo vapi za iskonskim reformama' 

- UGP očekuje ozbiljne reforme i jedna od onih koje smo predložili je bila vezana uz reformu trenutnog modaliteta bolovanja. Predlagali smo da nakon pet dana trošak istoga preuzima država, ali do toga nije došlo. I dalje je jednako teško neradnicima dati otkaz. Radnici nikad nisu, niti jesu problem. Ovo je nastavak neprovođenja hrabrih reformi i samo stvaranje dodatnih regulacija.

Također smatramo da je sasvim nepotrebno zadirati u modalitete dogovora radnika i poslodavca, vezano uz rad od kuće, te da je isti trebao ostati na nivou internog propisa tvrtke, a ne zakona. No, i da imamo najbolje zakone na svijetu, ostaje nam neefikasno pravosuđe, rak rana ovog društva, koje vapi za iskonskim reformama - za Lider je komentirao Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas Poduzetnika. 

Iz Hrvatske udruge poduzetnika (HUP) poručili su kako će svoj komentar o novom prijedlogu Zakona o radu poslati nakon sjednice Gospodarsko socijalnog vijeća zakazane u ponedjeljak.

05. prosinac 2022 20:23