Čak 45 projekata obnovljivih izvora energije u razvoju snage 2.468 MW stavljeni su na čekanje i izgledno je da će tako ostati do daljnjega.
Naime, po nalogu Hrvatske regulatorne agencije (HERA), Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) je privremeno zaustavio postupak priključenja na elektroenergetsku mrežu za 45 projekata, koji su lani u svibnju predali zahtjeve za izdavanjem odluke o prihvatljivosti Elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP).
Kao formalni razlog obustavljanja postupka HERA je navela rješavanje sedam prigovora koje je dobila od investitora, a koji su se žalili ‘da su upute za korekciju EOTRP-a protivne propisima i pravilima struke‘. S obzirom da je HERA zaključila da bi utvrđenje eventualnih nedostataka utjecalo na sadržaj svih EOTRP-ova, zatražila je od HOPS-a da dostavi sve elaborate kako bi mogla detaljno razmotriti cijelu situaciju te naložila zaustavljanje svih 45 postupaka, do okončanja rješavanja spomenutih prigovora.
U pozadini ovog najnovijeg zastoja u razvoju OIE su opet nejasnoće oko troška priključenja na mrežu, odnosno sredstava kojima će se financirati obnova i daljnji razvoj mreže.
Iza ovih se formulacija krije činjenica da je situacija s elektroenergetskom mrežom takva da nije izvjesno očekivati da bi svih 45 projekata moglo biti priključeno na nju, bez većih ulaganja u njezino oačanje. A osnovno nerazjašnjeno pitanje je tko će to platiti. U ranijim smo člancima objasnili da se očekuje da se barem dio financijskih sredstava za obnovu mreže osigura kroz jediničnu cijenu priključenja, a koju HERA ne donosi već više od dvije godine.
Iz udruge OIEH-a apeliraju da bi ta cijena trebala biti što niža, te da bi HOPS samostalno trebao podnijeti trošak razvoja i održavanja mreže, što je stav kojeg HOPS naravno ne dijeli. U konačnici od HERA-e se očekuje da pronađe formulu kojim bi se uspostavio zadovoljavajući kompromis raspodjele troškova između investitora, korisnika mreže i samog operatora.
- Za sve ono što je bilo definirano projektima za modernizaciju, osigurano je 500 milijuna eura iz NPOO-a i zahvaljujući tome smo za 1000 MW neizgrađenih projekata uspjeli potpisati ugovore o priključenju. Za ovih 45 projekata treba pronaći balans, ali investitor mora biti svjestan da će morati podnijeti rizik. U ovom trenutku svi ne žele podnijeti rizik – rekao nam je izvor blizak HERA-i.
S druge strane, iz krugova bliskih developerima projekata upozoravaju da je aktualna metodologija izračuna troška priključenja nevažeća, jer jedinična cijena priključenja nije određena. Za situaciju u kojoj su već duže vrijeme projekti OIE zamrznuti u razvoju odgovornim drže HERA-u, a ne HOPS.
- Država ne želi preuzeti trošak razvoja mreže već ga želi prebaciti na novopridošle investitore, no i uz to bi kapacitet sustava i dalje bio ograničen. HOPS-u već godinama nedostaje sredstava za održavanje postojeće mreže, nešto su iz NPOO-a uspjeli financirati, dijelom i kroz mrežarinu, ali to je još uvijek nedovoljno s obzirom na to u kakvom je stanju mreža. Ako država strateški ne želi razvoj projekata OIEH, treba se onda tako jasno odrediti. HERA je mogla već donijeti visoku priključnu naknadu, pa bi se znalo na čemu smo i možemo li izdržati takav financijski okvir ili ne – rekao nam je naš izvor koji je želio ostati anoniman.
Kako se čini, vrući krumpir određivanja naknade za priključenje na mrežu ostat će u nasljeđe novom sastavu HERA-e, koji bi, nadaju se na ovom tržištu, mogao uskoro biti upotpunjen. Ministarstvo gospodarstva je lani raspisalo javni poziv za izbor predsjednika i članova Upravnog vijeća HERA-e koji nedostaju, a prije nešto manje od mjesec dana obavljeni su i razgovori s kandidatima. Odluka o odabiru još se čeka. Kao i naknada za priključenje. A do tada su projekti OIE i dalje na čekanju.