Prestižno je razvaljivati ekskluzive i raskrinkavati afere, razgovarati s najvažnijim sugovornicima, objavljivati relevantne top-liste, specijalizirane priloge i organizirati konferencije, ali toga ne bi bilo da nismo na vrijeme prepoznavali poslovne trendove
Tog tjedna službeno su počeli pregovori o pristupanju Europskoj uniji, na temelju naloga Haaškog suda uhićen je novinar Josip Jović i prebačen u Haag, bonitetna kuća Standard & Poor‘s snizila je Agrokoru kreditni rejting, kulminirala je bitka dioničara za prevlast u Elki, treći mobilni operater Tele2 (današnji Telemach) ponudio je budućim pretplatnicima rezervaciju željenog broja u svojoj mreži 095, oblaci nad Hrvatskom i kiša spriječili su promatranje pomrčine Sunca, nogometna reprezentacija pripremala se za utakmicu sa Švedskom, a Bill Wyman‘s Rhythm Kings gostovali su u Zagrebu.
Tog tjedna, u četvrtak prije 19 godina, izišao je i prvi broj Lidera, koji je također bio u znaku najvažnijeg događaja, ali iz specifičnog aspekta: objavili smo razgovore s najtraženijim metama hrvatskih headhuntera i nazvali ih ‘Top-menadžeri za Europsku uniju‘.
Gdje su danas mladi lavovi
Marinko Benić u međuvremenu je promijenio niz menadžerskih uloga, premda sve tvrtke nisu bile uspješne. Bio je na čelu dubrovačkog proizvođača građevnog materijala Raguse, sudjelovao je u projektima kompanije Karisma Hotels, jedno vrijeme vodio i Hotele Koločep, bio je član Uprave Va-ba banke (današnja J&T banka), a posljednji menadžerski angažman bio mu je u Dubrovačkim zalascima sunca, tvrtki koja je nedavno otišla u stečaj zbog neriješenih odnosa sa županijom u vezi s plažom Sumratin koju su imali u koncesiji.
Zoran Bogdanović napravio je veliku karijeru u Coca-Coli. Bio je glavni menadžer za Hrvatsku, poslije i za Grčku i Švicarsku. Na čelu je kompanije Coca-Cola HBC koja pokriva operacije u 27 država u Europi te u Nigeriji i Egiptu, s ukupno gotovo 740 milijuna stanovnika.
Zadranin Marin Pucar menadžersku karijeru u Podravci (uz izlet u menadžment Zvečeva) okrunio je pozicijom predsjednika Uprave, u kojoj je bio od 2008. do 2012., a na njezinu čelu od 2017. do 2021. Obavljao je još neke važne dužnosti – bio je predsjednik Udruge dobavljača Agrokora i prvi čovjek HUP-a. Tko zna kako bi se njegova karijera dalje razvijala da nije prekinuta smrću u pedesetoj godini.
Tomislav Radoš već je s 33 godine bio predsjednik Uprave Auto Zubaka, poslije je doktorirao, bio savjetnik u Ministarstvu gospodarstva, a od 2015. je potpredsjednik HGK-a za industriju i održivi razvoj.
Kristian Šustar do danas se profilirao u jednog od najcjenjenijih menadžera u turizmu, s bogatim iskustvom iz više prestižnih hotelijerskih kompanija, agencija i asocijacija – od recepcionera hotela Bonavia preko Jadranskih luksuznih hotela, Maistre, HUP-Zagreba, Dubrovnik Riviera hotela i Unilinea do riječkih Jadran hotela.
Grigor Vidmar kao najbolji student ekonomije u generaciji najprije se zaposlio na Fakultetu pa promijenio nekoliko tvrtki, nakon prokure u Vetropack Straži s 31 godinom vodio je Dukatove financije pa prešao u Upravu Valovitog papira Dunapack, a onda se skrasio u vlastitoj konzultantskoj tvrtki Ordinatio Experti koja je, među ostalim, vodila najveći projekt restrukturiranja u Hrvatskoj – HP Hrvatske pošte.
Welch, Marković, Luković…
Te skice šest bogatih karijera pokazuju da smo s mladim lavovima iz 2005. dobro prognozirali. Zaista su (bili) vruća roba na menadžerskom tržištu. Možda je taj osjećaj za prepoznavanje trendova jedna od ključnih karakteristika na koje smo ponosni u redakciji. Naravno, novinarski je prestižno donijeti ekskluzive poput namještanja prodaje Plive Amerikancima 2005., u čemu su sudjelovali tadašnji predsjednik Uprave Željko Čović i nezaobilazni premijer Ivo Sanader. Još 2009. otkrili smo obmanu Forex u kojoj je bar 400 ulagača u lancu sreće na deviznom tržištu izgubilo 70 milijuna kuna, za što je deset godina poslije ‘Forex sedmorka‘ osuđena na ukupno 28 godina zatvora, a osma se članica skupine izvukla s uvjetnom kaznom. Prisjećamo se raskrinkavanja javne nabave – kad je Ustavni sud 2011. u kupnji luksuznog namještaja napisao da traži namještaj ‘kao Giorgetti‘, ili kupnju klavira za novu zgradu Muzičke akademije 2014. vrijednu oko 13 milijuna kuna, s uvjetima koje može zadovoljiti jedan jedini ponuđač. Tražio se i klavir s 92 tipke, koji ima samo Bösendorfer. Početkom 2016. otkrili smo da se prvih 12-ak kilometara željezničke pruge u zadnjih 50 godina gradi za 114 putnika. Naime, projekt povezivanja Sv. Ivana Žabnog i Gradeca iz 2003. imao je pripremljenu dokumentaciju kako bi se moglo aplicirati za 85 posto investicije iz fondova EU-a. A uoči početka gradnje ukinuto je 12 od 16 izravnih vlakova na relaciji Bjelovar – Zagreb – zbog nerentabilnosti…
Objavili smo i intervjue s prestižnim sugovornicima. Američki menadžer Jack Welch bio je 2007. i Liderov gost u Zagrebu i napunio dvoranu Lisinski na dotad najvećem poslovnom skupu u Hrvatskoj. Posljednji premijer SFRJ-a Ante Marković svoj posljednji intervju dao je Lideru 2009., a ne sjećamo se ni kad je najmoćniji hrvatski bankar Franjo Luković nakon 2019. razgovarao s novinarima.
Dičimo se svojim posebnim izdanjima – ‘1000 najvećih‘ i ‘500 najboljih‘ – izborom najmoćnijih žena hrvatskog biznisa, kao i drugim relevantnim poslovnim top-listama i mnogim specijaliziranim prilozima.
Pogled unaprijed
Ipak, najvažnije je što smo se u ovih 19 godina postavili kao odvjetnik biznisa – prema državi, sindikatima i drugim interesnim skupinama – i u tome su nas poduzetnici prepoznali. Upozoravamo na nelogičnosti u državnim strategijama, propisima i potezima, ali i savjetujemo kako proći kroz džunglu nelogičnosti. Predlagali smo da se PDV naplaćuje po realizaciji, za što smo optuženi da potkopavamo državu…
Pri svemu tome bitan je ‘pogled unaprijed‘ – otkrivanje trendova – od globalnih do lokalnih. Na financijsku krizu i nekretninski balon upozoravali smo godinu dana prije premijerova priznanja da smo u banani. Isto smo tako nagovijestili da će kriza biti dugotrajna, a guverner Rohatinski u Lideru je najavio da će nakon krize uslijediti stagnacija. Nismo impresionirani ni ovim ‘vremenom uzleta‘, kako si tepaju političari koji egzistiraju na pogon iz europskih fondova. Sretni smo zbog rasta, ali žao nam je što je previše novca ulupano u beton, a premalo u poduzetništvo. Zato smo jednako (ne)produktivni kao kad smo ušli u EU, a rast (bez love iz Bruxellesa) mizeran je kao i prije desetak godina. Zbog toga ćemo i dalje postavljati neugodna pitanja poput: Što će biti kad presuši novac iz EU-a? Na to ćemo odgovarati sljedećih 19 godina, uz pomoć svih mislećih – od konzultanata i znanosti do afirmiranih poduzetnika i novih mladih lavova – na svim Liderovim platformama: u tiskanom i digitalnom izdanju, na webu, putem klubova, konferencija i novih formata koje pripremamo.