Od početka iduće godine, pravila za kratkoročno iznajmljivanje stanova turistima u stambenim zgradama mijenjaju se – takvo iznajmljivanje više se neće smatrati dijelom obiteljskog smještaja, već će biti tretirano kao dugoročni najam. Novi zakon zahtijeva da vlasnici stanova koji iznajmljuju turistima pribave suglasnost suvlasnika u roku od pet godina, a te promjene će unijeti jasno razlikovanje između pravih domaćina i rentijera u obiteljskom smještaju, a to će imati i porezne posljedice.
Osim toga, uređuju se i rokovi važenja privremenih rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti te usklađivanje sa Zakonom o turizmu.
- Ovim izmjenama zaštitili smo i sačuvali domaćina u pravom obiteljskom smještaju, kao dio naše tradicije i dodane vrijednosti naše turističke ponude - rekao je ministar sporta i turizma Tonči Glavina.
‘Ishitrene mjere‘
Javnost je dugo iščekivala ove izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, posebno zbog složene situacije s ‘cimerfrajem‘. Kategorija obiteljskog smještaja, koja je kroz proteklih desetak godina narasla na preko 125 tisuća pružatelja usluga i oko 600 tisuća turističkih ležajeva, zapravo već dugo uključuje i veliki broj rentijera. Rentijeri su iznajmljivači koji obično nemaju nikakav kontakt s gostima, često koristeći platforme za rezervaciju i omogućujući gostima samostalni check-in i check-out. To je jedan od razloga zašto se značajan dio problema s apartmanizacijom pripisuje njima, što se novim zakonom želi regulirati. Ipak, neki sumnjaju u efektivnost tih mjera.
- Čini mi se da ovakve ishitrene mjere i naštimavanje zakona jednih po drugima u zadnji čas na kraju ne mogu dati željeni rezultat, već mogu još više produbiti i neke podjele unutar hrvatskog društva jer ispada da sustranci s nekretninama u Hrvatskoj u boljoj poziciji i bolje raspolažu s tim nekretninama od hrvatskih državljana koji su sada podijeljeni na one koji imaju nekretnine u zgradam s četiri ili više stanova i oni koji imaju samostojeće nekretnine. Očito nemaju svi jednaka prava, jer stranci koji većinu tih nekretnina na atraktivnim lokacijama zadnjih godina ekskluzivno kupuju, njima raspolažu potpuno neometano, bez ikakve kontrole i na njih se svi ovi zakoni u principu i ne odnose - kaže Nedjeljko Pinezić, savjetnik za obiteljsko mikro poduzetništvo i bivši predsjednik Zajednice obiteljskog turizma u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Ipak, Glavina kaže da su ove izmjene zakona u skladu s usmjerenjem vlade o osiguravanju priuštivog stanovanja, mladima i obiteljima. Tendencija je, dodao je, da što više stanova prijeđe iz kratkoročnog u dugoročni najam. Kratkoročni najam je, navode u nacrtu, zbog volumena počeo značajno utjecati na cijene nekretnina u zemlji, te smanjuje njihovu dostupnost i podiže cijenu za dugoročni najam odnosno stanovanje. Sve to, poručuju iz Ministarstva, utječe na smanjenje ukupnog doprinosa turizma cijelom gospodarstvu, a nekima su nove mjere sasvim korektne.
- Razumno i pošteno, da ne kažem ekonomski logično rješenje. Turizam se odvija u svakodnevnom životnom prostoru domaćina koji bi trebao imati primarno i koristi od turističke aktivnosti u svom ‘dnevnom boravku‘. Bilo bi lijepo da se svi mogu neograničeno okoristiti, po istim uvjetima, ali turizam je takav da ima prostorni plafon, koji, ako se probije, dugoročno donosi štetu svima uključenima. Svesrdno podržavam - objavio je na LinkedInu redoviti profesor na Katedri za turizam Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Josip Mikulić.
Tko je domaćin?
Inače, prema prijedlogu Ministarstva, domaćinom se definira iznajmljivač koji ima prijavljeno prebivalište na području jedinice područne samouprave gdje se nalazi objekt u kojem pruža ugostiteljsku uslugu smještaja u domaćinstvu.
Definiranje pojma domaćina predstavljat će pravni temelj za uvođenje povoljnijeg poreznog tretmana ove skupine iznajmljivača, odnosno otvoriti mogućnost razlikovanja pravog obiteljskog smještaja, od iznajmljivača koji pružaju uslugu smještaja u domaćinstvu isključivo s ciljem obavljanja gospodarske djelatnosti, navodi Ministarstvo u učincima propisa.
Domaćinom se pak neće smatrati iznajmljivač koji iznajmljuje stan u stambenoj zgradi ‘koja je definirana propisom kojim se uređuje održavanje i upravljanje zgradama‘. To znači da oni koji imaju stanove i apartmane u višestambenim zgradama ne mogu biti domaćini čak i u slučaju da žive pored apartmana koji iznajmljuju.
Podsjetimo, uvedena je obveza da oni koji žele iznajmljivati stanove u zgradi moraju imati suglasnost 80 posto stanara. No izmjenama zakona u ugostiteljskoj djelatnosti je propisano i da vlasnici svih postojećih stanova koji se iznajmljuju u zgradama moraju dobiti suglasnost ostalih stanara u roku od pet godina.
Naravno, to moraju učiniti i svi koji će biti u procesu registracije kada zakon stupi na snagu. Ne dobiju li suglasnost suvlasnika u roku od pet godina, ukinut će im se rješenje o obavljanju djelatnosti. Još jedna novost je i produženje roka za one koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u objektima koji su u procesu legalizacije. Ove zakonske izmjene, koje su od sinoć na eSavjetovanju, s 31. prosincem ove godine produžavaju i privremena rješenja o kategorizaciji obiteljskog smještaja i usluživanja hrane i pića za dvije godine, a kako doznaje Večernji list, to će omogućiti da oko 15.000 subjekata bez prekida nastavi s radom. U tom je broju, inače, podjednako ugostitelja i iznajmljivača.
Turističke zajednice i marketing
– Izmjenama zakona o ugostiteljskoj djelatnosti predlažu se konkretne mjere koje idu u prilog razvoju održivog turizma. Prilikom kreiranja izmjena vodila se briga o svim dionicima posebno pazeći da svi propisani rokovi budu razumni i dovoljno dugi kako bi se svi pružatelji imali vremena prilagoditi predloženim izmjenama. Također, ovim izmjenama izvršavamo ono što smo zacrtali Programom Vlade u ovom mandatu, zaštitili smo i sačuvali domaćina u pravom obiteljskom smještaju, kao dio naše tradicije i dodane vrijednosti naše turističke ponude – rekao je Glavina i dodao kako su ove izmjene zakona u skladu i sa strateškim usmjerenjem Vlade o osiguravanju priuštivog stanovanja, prvenstveno mladima i obiteljima te je tendencija da što više stanova prijeđe iz kratkoročnog u dugoročni najam.
Glavina je također naglasio da ove izmjene prate Vladinu strategiju razvoja održivog turizma i osiguravanja povoljnijeg stanovanja za lokalno stanovništvo, prvenstveno za mlade obitelji. Upozorava da je Hrvatska, poput mnogih turističkih destinacija, suočena s ogromnim porastom kapaciteta za iznajmljivanje na online platformama, zbog čega je važno zaštititi lokalno stanovništvo, okoliš i osigurati održivi rast turizma.
– Mnoge zemlje Europe, poglavito turističke destinacije, danas su na rubu održivosti, jer je trend rasta ponuda soba, stanova i kuća na rezervacijskim platformama eksplodirao. Prema podacima Eurostata, online rezervacijske platforme generiraju 700 milijuna noćenja u EU u 2023. godini u odnosu na 440 milijuna noćenja u 2018. godini. Mnoge destinacije se ne mogu nositi s tim te se odlučuju na radikalne mjere, do kojih se mi ne želimo dovesti te zbog toga i činimo sve ove korake sada. Mislimo o svim dionicima i ovom reformom štitimo lokalno stanovništvo, prostor i okoliš te osiguravamo društvenu i ekonomsku održivost –kaže Glavina i poručuje da je ‘ovo snažni iskorak naše sveobuhvatne reforme, koji neće biti posljednji, a cilj mu je omogućiti uspješnu tranziciju prema održivom turizmu, koji će biti izbalansiran u potrebama i zadovoljstvu i turista i lokalnog stanovništva‘.
Glavina je također najavio i posebnu marketinšku kampanju na razini sustava turističkih zajednica te brendiranje domaćina u obiteljskom smještaju kao važne dodatne vrijednosti hrvatskog turizma.