Biznis i politika
StoryEditor

Obnova od potresa muka je o kojoj većina građevinara ne želi ni javno govoriti ni u njoj sudjelovati

04. Ožujak 2023.
Travanj je krajnji rok za odabir izvođača za gradnju od 800 do 1000 kuća na Banovini u sklopu javne nabave, dakle preostaju još dva mjeseca za organizaciju. Stručnjaci vjeruju da je taj cilj dostižan. Više izazova očekuju u organizaciji obnove zgrada u Zagrebu

Potpuno je drukčije obnavljati kuće i stambene zgrade razrušene u ratu nego obnavljati kuće koje su stradale u potresu. Obnovi kuća koje su izgorjele do temelja ili su bile pogođene granatama drukčije se pristupa nego obnovi onih kojima su stradali masivni i/ili zabatni zidovi, dimnjaci, stubišta i nosiva konstrukcija te koje ne samo da se mogu urušiti same od sebe već mogu oštetiti i srušiti i susjedne objekte.

Sve to zahtijeva jako puno pripreme i papirologije – rezonira jedan građevinar, vlasnik poznate građevinske tvrtke, koji kao da traži opravdanje zašto obnova nakon potresa u Zagrebu i na Banovini još nije ni počela. Barem ne onako kako bi trebala. No i on, ali i brojni drugi dionici u građevinskoj industriji, smatra da će situacija s obnovom ipak sad krenuti ‘kako Bog zapovijeda‘ – jer imamo novog ministra.

– On ne samo da je ministar obnove (ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, op. a.) nego je i potpredsjednik Vlade, što mu daje dodatnu težinu i ozbiljnost – smatra naš sugovornik koji želi vjerovati da nas od početka prave obnove, ne samo javnih objekata nego i privatnih kuća i stambenih zgrada, dijeli tek objava nekoliko kvalitetno napisanih i precizno definiranih natječaja.

Čas posla! Ta građevinsku operativu imamo, imamo ljude, mehanizaciju. Imamo, nastavlja on, čak i dobru volju, pa valjda je ta papirologija napokon prikupljena za proceduru da se može krenuti u ozbiljne radne akcije.

Izlaz iz pat-pozicije

Međutim, rijetki su u tom sektoru koji žele govoriti o obnovi na potresom pogođenim područjima, koji žele komentirati što je dosad učinjeno i što misle o novim obećanjima novoga – trećeg – ministra. Poslali smo desetke upita raznoraznim tvrtkama: i onima koje su već angažirane u obnovi i koje su poslove dobile na već objavljenim natječajima kao i onima koje se tek pripremaju javiti na natječaje; poznatim, velikim tvrtkama, mali građevinskim poduzetnicima koji nisu poznati izvan svojih lokalnih zajednica, čak i braniteljskim zadrugama koje su nekim čudom dobile posao na dosad objavljenim natječajima za obnovu. Na upite nije stigao nijedan pismeni odgovor.

Zapravo, stigao je jedan u kojem je stajalo da je direktor odsutan i da nitko drugi ne može odgovoriti. Od ostalih su izostale čak i povratne informacije poput: ‘Ne želimo sudjelovati u toj temi.‘ Nije bilo puno većeg uspjeha ni s pozivima. Samo su dvojica tržišnih dionika pristala javno komentirati što misle o obnovi. Ostali su ili imali štošta reći, ali pod uvjetom da ih ne imenujemo u tekstu, ili nisu željeli ništa reći ‘jer u obnovi ne bi sudjelovali ni za živu glavu‘.

No zato su odgovorili iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

image

Mirajana Čagalj

– Vjerujemo da se obnova može i mora ubrzati centralizacijom postupaka i skraćenjem administrativnih procedura, okupljanjem ljudskih potencijala i stručnih kadrova na jednome mjestu. Podupiremo promjene i intervencije u zakone što prije i u što kraćem roku ako je jasno da smo u pat-poziciji, a i, u krajnjoj liniji, obnova je kontinuiran proces te moramo biti spremni na promjene, nadopune, prilagodbe – poručila je savjetnica HGK-ova predsjednika za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.

Bez mistificiranja

Kad je riječ o tome što se očekuje u idućem razdoblju u kontekstu gradnje od 800 do 1000 kuća na Banovini, organizacija gradnje takvih objekata traje šest mjeseci, ističe Čagalj i nastavlja da to znači da se angažiranjem velikih i srednjih tvrtki te gradnjom montažnih objekata taj posao može obaviti.

– Krajnji je rok za odabir izvođača u javnoj nabavi travanj, dakle imamo još dva mjeseca za organizaciju. Taj je cilj dostižan. Više izazova očekujemo u organizaciji obnove zgrada u Zagrebu – istaknula je Čagalj.

Vlasnik Kamgrada Dragutin Kamenski i dosad je javno govorio o obnovi te ne namjerava ništa mistificirati. Prilično otvoreno kaže da su ključni faktori koji su onemogućili pravodobnu obnovu bili tromost našega javnog sektora i zakonodavni okvir, zbog čega je mnogo vremena izgubljeno, a postojao je još jedan ‘mali‘ problem.

image

Dragutin Kamenski

foto Ratko Mavar
– Taj ‘mali‘ problem sada je riješen, imamo novog ministra koji je obećao ubrzati procedure. To je dobar znak, ali treba biti realan i reći da čuda ne treba očekivati. Obnova se ne može dogoditi preko noći – smatra Kamenski koji pozdravlja i objedinjavanje procedura i pojednostavnjanje procesa, no ništa od toga ga zasad ne motivira da se i javi na neki natječaj.

Na Liderov upit hoće li se u budućnosti javljati, odgovorio je tek da će o tome odlučiti kada dođe vrijeme. Prema njegovu mišljenju, svi su dosadašnji natječaji bili, kako je rekao, ‘fluidni‘, a i poslove su, kaže, dobivale ‘čudne‘ tvrtke, zato očekuje drukčije uvjete i procedure. Međutim, treba naglasiti da se Kamgrad javljao na natječaje za obnovu javnih zgrada i radi, primjerice, na obnovi Rebra, što je posao od 80 milijuna eura.

Kad nema dodane vrijednosti

Ni tvrtka Liderova drugog sugovornika koji je htio ostati anoniman nije se još javljala na natječaje za obnovu kuća i stambenih zgrada. Tu tvrtku kuće možda i ne zanimaju, ali stambene zgrade mogle bi joj biti u fokusu. No, jednostavno, dosad nije bilo interesa jer kao građevinci u tome ne vide, kaže sugovornik, ‘dodanu vrijednost‘, odnosno povrat investicije.

– Primjerice, mogli bismo obnoviti zgrade po centru Zagreba, ali ako pritom možemo dobiti na korištenje tavanske prostore ili da nam se u zgradama koje treba rušiti omogući da umjesto dosadašnja dva kata gradimo tri. Pa nama je jeftinije graditi stanove na parceli izvan Zagreba nego na temelju natječaja rušiti i graditi stambene zgrade u centru. Da nam se malo, tako ću se baš izraziti, ide niz dlaku, i naša bi računica bila drukčija – rekao je Liderov sugovornik koji je pun ideja kako ubrzati obnovu.

Pa tako kaže i to da se ne trebaju obnavljati stambene zgrade u kojima se svi susjedi ne mogu dogovoriti o obnovi. Prema njegovoj ideji, država bi i takvim izazovima mogla stati na kraj, i to tako da na stanove koji ne žele financijski sudjelovati u obnovi stavi zabilježbu.

– Zabilježba bi onemogućila iznajmljivanje i prodaju stana jer bi se najprije trebala namiriti država koja je financirala proces obnove. Sve je moguće kad se traži način – smatra naš sugovornik.

Na korak do početka

Čelni čovjek križevačkog Radnika​ Mirko Habijanec smatra da je čaša polupuna i kaže da smo na korak do pravog procesa obnove, a glavni pokretač tog procesa prema njegovu će mišljenju biti novi ministar Branko Bačić.

image

Mirko Habijanec

foto Lider Media
– Novi ministar donosi novu reorganizaciju sustava, pojednostavnjuje procese i administraciju. Koliko je meni poznato, novi natječaji za sveobuhvatnu obnovu samo što nisu raspisani – ističe Habijanec, čija se tvrtka dosad nije javljala na natječaje. Zašto? Pa zato, kaže, što su neki natječaji bili pomalo nelogični.

– Bili su raspisani natječaji za kuće u Petrinji, ali vi ne znate gdje su te kuće. Ima ih trideset ili pedeset, a ne zna se gdje su. Kako ćemo dati ponudu? Zna se da su kuće na Banovini, ali ne zna se gdje točno, pa kako će se kalkulirati cijena? A cijena jako ovisi o logistici. To je raspisivao Središnji državni ured. Nadam se da će se sada to promijeniti i da će natječaje raspisivati s jednoga centraliziranog mjesta – kaže Habijanec i naglašava i to da danas ozbiljne građevinske tvrtke, njihovi resursi i potencijali, ljudi i tehnika nisu uključeni u obnovu i da se to treba hitno promijeniti.

Premda Radnik ne sudjeluje u obnovi kuća, u Sisku sudjeluje u gradnji škole, sportske dvorane i vrtića, koji je ugovorio prije godinu dana. Također je dobio ugovore za KBC Rebro, Jordanovac i Rebro.

– To će početi sada – tvrdi Habijanec.

Pitanje za milijune

Podsjetimo i to da u Hrvatskoj zbog posljedica potresa čak 4500 ljudi živi u kontejnerima. Prvi potezi novoimenovanog ministra sugeriraju da će se procedure ubrzati, to više što će se Ministarstvu graditeljstva pripojiti Fond za obnovu i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Novi zakonski okvir za obnovu zgrada oštećenih potresom, koji je tek prošao javnu raspravu, predviđa niz administrativnih pojednostavnjenja i općenito rješenja za koja se smatra da su dosad najviše usporavala provedbu. Uskoro se očekuju i novi natječaji. Hoće li sve to ubrzati procese, e, to je pitanje za milijune eura.

14. srpanj 2024 16:47