Obrambeni sektor u EU zapošljava brže od ostatka tržišta rada

Zemlje članice Europske unije povećale su ukupnu potrošnju za obranu za više od 30 posto u razdoblju od 2021. do 2024., s 214 na procijenjenih 326 milijardi eura, prema podacima Europske obrambene agencije (EDA). Povećana ulaganja potaknula su snažan rast zapošljavanja, a broj oglasa za posao u obrambenom sektoru znatno nadmašuje kretanja na širem tržištu rada od 2022. godine.

Prema globalnoj platformi za zapošljavanje Indeed, potrebe za radnom snagom u europskoj obrambenoj industriji rastu, pri čemu su Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo glavni centri zapošljavanja. Geopolitičke tenzije, uključujući rusku invaziju na Ukrajinu i eskalaciju sukoba na Bliskom istoku, dodatno su pojačale interes za sektor sigurnosti, piše Euronews.

Nakon pandemijskog pada 2020., broj oglasa za posao u obrani i na općem tržištu rada počeo se oporavljati istim tempom. No, od početka 2022., njihovi su se trendovi razišli, sveukupni oglasi za posao dosegli su vrhunac u srpnju 2022. na 46 posto iznad prosjeka iz 2021., ali su potom počeli padati. Suprotno tome, oglasi za obrambene poslove nastavili su rasti te su do studenoga 2022. udvostručili vrijednosti iz 2021.

Iako se rast od tada donekle usporio, broj oglasa u obrambenom sektoru u svibnju 2025. i dalje je bio 41 posto iznad razine iz 2021., dok je ukupno tržište rada palo ispod početnog prosjeka. U analizu su uključena radna mjesta u privatnom sektoru a vojne pozicije unutar oružanih snaga nisu obuhvaćene.

Sve veći interes kandidata, osobito u Njemačkoj

- Zanimanje za zapošljavanje u obrani poraslo je od početka rata, osobito u Njemačkoj, gdje je broj pretraga naglo skočio već početkom 2022. te je takav i ostao - istaknula je Virginia Sondergeld iz Indeed Hiring Laba za Euronews.

Prema njezinim riječima, održavanje i širenje kvalificirane radne snage zahtijeva dugoročna javna ulaganja, ali ako se ona nastave, obrambeni bi sektor mogao trajno ojačati svoju ulogu na tržištu rada.

Francuska predvodi po broju obrambenih oglasa

Francuska i dalje dominira europskim oglasima za obrambena zanimanja, s udjelom od 43 posto u svibnju 2025., iako je to pad u odnosu na 57 posto iz početka 2020. Slijede Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo, s po 17 posto. Udjel ostalih europskih zemalja porastao je s 7 na 23 posto, što upućuje na sve širu geografsku raspodjelu obrambenih ulaganja i zapošljavanja.

Tri vodeće zemlje imaju snažne, specijalizirane obrambene industrije: Francuska teži 'punoj strateškoj autonomiji' kroz tvrtke poput Dassaulta, Thalesa i Safrana. Njemačka, s Rheinmetallom i Hensoldtom, ključna je za buduće NATO kopnene sustave  dok britanski BAE Systems ima snažnu prisutnost u pomorskoj i zrakoplovnoj industriji. Brojne europske obrambene tvrtke posluju transnacionalno. Airbus Defence and Space, MBDA i KNDS predvode zajedničke europske projekte u području zrakoplovstva, raketnih sustava i oklopnih vozila.

U Ujedinjenom Kraljevstvu interes za obrambeni sektor nakon početka rata u Ukrajini porastao je tek neznatno, a potom se stabilizirao. U Francuskoj i Njemačkoj interes kontinuirano raste, u Francuskoj je udjel obrambenih pretraga u travnju 2025. iznosio 0,18 posto, što je dvostruko više nego 2021. godine (0,08 %). Njemačka je zabilježila najoštriji skok već početkom 2022.

Unatoč tim trendovima, ekonomisti s platforme Indeed napominju da obrana i dalje ostaje nišni sektor čak i u zemljama s rastućim interesom, obrambene pretrage čine tek mali udio ukupnog broja.

Najtraženiji stručnjaci: softver, inženjering i proizvodnja

Razvoj softvera na vrhu je liste traženih zanimanja u UK-u, s udjelom od 14,5 posto u ukupnim oglasima obrambenih tvrtki. U Francuskoj taj udio iznosi 11,9 posto, a u Njemačkoj 10,2 posto. U Francuskoj je najtraženije zanimanje industrijski inženjer (19 % oglasa). Inženjerske, proizvodne i menadžerske pozicije ključne su u gotovo svim obrambenim poduzećima.

Sondergeld je dodala kako trenutne tržišne okolnosti idu na ruku obrambenim regruterima, jer su oglasi za tradicionalne IT poslove posljednjih godina znatno opali.

Dr. Calle Håkansson sa Švedske obrambene istraživačke agencije (FOI) istaknuo je da je rast zapošljavanja u obrambenom sektoru izravno povezan s povećanjem obrambene potrošnje. Potrebe rastu duž čitavog opskrbnog lanca, od velikih nositelja projekata do manjih podugovaratelja.

- Globalna vojna potrošnja zabilježila je najveći rast od kraja Hladnog rata, prema podacima SIPRI-ja, što se jasno odražava i na europsku obrambenu industriju - izjavio je Håkansson.

Pritom je dodao kako rastuće sigurnosne prijetnje povećavaju interes za karijere u obrani.

- Primjerice, u Švedskoj je obrambena tvrtka Saab postala jedan od najatraktivnijih poslodavaca među mladim inženjerima – kaže.

Dr. Caroline Batka, viša vojna analitičarka s Komenskog sveučilišta, upozorila je da je širenje europske obrambene industrije dodatno potaknuto preporukama NATO-a o povećanju vojne potrošnje iznad 2 posto BDP-a.

Hrvatska traži stručnjake

Iako ne u tako velikom obimu, i neke domaće tvrtke povezane s obrambenom industrijom upravo traže razne stručnjake a prije svega se tu radi o specijaliziranim poslovima u područjima poput razvoja dronova, elektronike, ugrađenih sustava i regulative. Primjerice, osječka Orqa upravo ima nekoliko otvorenih radnih mjesta. Otvorene su pozicije za iskusne i početne tehničare dronova, softverske i firmware developere, RF inženjere, IT administratore, kao i za studente zainteresirane za robotiku, FPV i remote reality sustave. Poseban fokus stavljen je na razvoj i održavanje bespilotnih letjelica, embedded sustava te softverskih rješenja u obrambenoj i tehnološkoj industriji.

Također, Dok-Ing također traži nove radnike, a posebno se ističu poslovi za Embedded Systems Engineera (inženjer ugrađenih sustava). Radi se o stručnjacima koji razvijaju, programiraju i testiraju računalne sustave koji su 'ugrađeni' unutar većih uređaja. Također u potrazi su i za inženjerom mehatronike koji dizajniraju i razvijaju pametne sustave i uređaje.  Iako obrambena industrija u Hrvatskoj još uvijek ima ograničenu širinu, sve veća povezanost s europskim programima, rastuća potražnja za visokotehnološkim stručnjacima te domaće inovacije, osobito u području dronova i robotike – pokazuju da sektor može postati važan izvor rasta i zapošljavanja.