U zadnjim 'Izgledima' - anketi koju Hrvatska udruga banaka provodi o najvažnijim gospodarskim kretanjima - prošle su godine ekonomisti hrvatskih banaka ispravno su detektirali V-oporavak i najavili da će gospodarska aktivnost već do kraja 2021. premašiti pred-pandemijsku razinu.
U ovim očekivanjima prevladava sličan sentiment premda veća inflacija od očekivane i rat u Ukrajini uzimaju danak u vidu smanjenih stopa očekivanog rasta za ovu i iduću godinu, navedeno je u priopćenju. Dok su u prosincu 2021. ekonomisti u prosjeku očekivali rast od 4,6 posto 2022. uz veoma malu disperziju između 'pesimističnih' 4,4 posto i optimističnih 4,8 posto, sada se očekuje rast po stopi od 3,7 posto, uz nešto veći raspon prognoza između 3,3 posto, koliko predviđa najveći pesimist, i 4,1 posto koliko predviđa najveći optimist. Očekivanja za 2023. su skromnija i ujednačenija. Prosječna očekivana stopa rasta iznosi 3,2 posto, uz uzak raspon očekivanja između 3,0 posto i 3,7 posto. S obzirom da su se gospodarski izgledi nakon početka ruske agresije na Ukrajinu doimali jače narušeni, ova očekivanja možemo tumačiti kao pozitivna u danim okolnostima koje obilježava neizvjesnost.
Neočekivano visoka i dugotrajna inflacija predstavlja glavnu prepreku prelijevanja rasta na rast realnih plaća. Nakon kulminacije po stopi od 9,3 posto u ovoj godini, ekonomisti očekuju usporavanje rasta cijena na 4,2 posto 2023. Uz rast nominalnih plaća po očekivanim stopama od 7 posto ove i 6,2 posto iduće godine, za oporavak realnih plaća trebat će pričekati kraj ove i početak sljedeće godine. Ipak, očekuje se nastavak razmjerno brzog smanjenja stope nezaposlenosti na 6,7 posto ove i 6,2 posto sljedeće godine.
Ekonomisti očekuju da će osobna potrošnja zbog inflacije rasti sporije od ranijih predviđanja. Zbog toga snažniji doprinosi rastu ove i sljedeće godine dolaze samo od investicija (rast po stopi 8,4 posto ove i 9,3 posto iduće godine) i izvoza (9,4 posto ove godine, u čemu je još uvijek važan doprinos povratka turizma prema razinama prije pandemije, te 6,8 posto iduće godine). Okružje rasta i inflacije povoljno je za državne financije te ekonomisti očekuju smanjenje deficita opće države prema 2,5 posto BDP-a 2023. i pad omjera javnog duga i BDP-a na 72 posto, pri čemu je primjetan visok stupanj suglasja – vrlo mali raspon očekivanja za kraj sljedeće godine (između 71,4 posto i 72,6 posto).
Zanimljivo je da ekonomisti prognoziraju prinos na 10-godišnje državne obveznice neznatno iznad 3 posto potkraj ove i malo ispod 3 posto na kraju sljedeće godine, pri čemu je raspon prognoza veoma velik. Najveći optimist očekuje desetogodišnji prinos od 2,4 posto krajem 2023., a najveći pesimist 3,8 posto, što odgovara trenutnom prinosu na 10-godišnju euroobveznicu. S jedne strane to možemo tumačiti očekivanjem da će daljnji rast rejtinga i pristupanje europodručju smanjiti premije rizika. S druge strane, velik raspon razotkriva visok stupanj nesigurnosti kod ovih prognoza. Veoma je teško predviđati koliko će dugo inflacija biti percipirana kao prijetnja i koliko će Europska središnja banka podići kamatne stope. Odgovor na to pitanje zavisi i o intenzitetu očekivanog usporavanja gospodarske aktivnosti u EU.
Prognoziranje je u takvim okolnostima izrazito nezahvalan posao, pa smo ekonomiste pitali kako gledaju na otpornost hrvatskog gospodarstva ako će europsko usporavanje biti snažnije od službenih očekivanja i ako eventualno nastupi recesija. Ekonomisti su suglasni da gospodarstvo EU 'hoda po rubu' i da su 'rizici jako povećani', premda recesija još uvijek nije glavni prognostički scenarij. Ako se ona ipak dogodi u EU, suglasni su da hrvatsko gospodarstvo ima visok stupanj otpornosti. Korištenje EU fondova i ulazak u europodručje uz rast rejtinga i smanjenje premije rizika otvara mogućnost da Hrvatska izbjegne recesiju u prognoziranom razdoblju.