Biznis i politika
StoryEditor

Očekuje se da bi ECB trebao osjetno podići kamatne stope u rujnu

29. Kolovoz 2022.
foto Shutterstock

Dužnosnici Europske središnje banke (ECB) signalizirali su novo osjetno povećanje kamatnih stopa u eurozoni u rujnu, u uvjetima kontinuirano visoke inflacije i naznaka gubitka povjerenja javnosti u središnje banke.

ECB je na sjednici u srpnju podigao ključne kamatne stope za pola postotnog boda, a slično ili čak i veće povećanje očekuje se i sjednici zakazanoj za 8. rujna, primjećuje Reuters. Članica izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel, guverner francuske središnje banke Francois Villeroy de Galhau i njegov latvijski kolega Martins Kazaks založili su se krajem prošlog tjedna za oštre ili značajne poteze.

- I vjerojatnost i cijena ukorjenjivanja aktualne visoke inflacije u očekivanjima neugodno su visoki - kazala je Schnabel na neformalnom skupu bankara i financijskih dužnosnika u američkom Jackson Holeu.

- U takvom okruženju središnje banke moraju vući snažne poteze - smatra Schnabel.

Latvijski guverner smatra da bi ECB trebao razmotriti podizanje kamatnih stopa za pola i za tri četvrtine postotnog boda.

- Gledano iz sadašnje perspektive, trebale bi biti podignute za najmanje 50 baznih bodova - rekao je Martins Kazaks te je upozorio i na prijetnju recesije.

- Uz visoku inflaciju kakvu imamo, teško će se izbjeći recesija, rizik je značajan i tehnička recesija vrlo je vjerojatna - kazao je Kazaks.

ECB nižim kamatnim stopama podupire gospodarstvo. Trenutno su još uvijek daleko od neutralne razine, koja prema procjenama ekonomista iznosi oko 1,5 posto. U srpnju središnja monetarna institucija eurozone podigla je kamatnu stopu na depozite banaka na nula posto. Kamatna stopa za prekonoćne pozajmice bankama podignuta je na 0,75 posto, a ona za refinanciranje banaka na 0,5 posto.

Villeroy smatra da bi neutralna razina kamatnih stopa trebala biti dosegnuta prije kraja godine, dok je Kazaks mišljenja da bi je trebale dosegnuti u prvom tromjesečju iduće godine.

- Po mom mišljenju, mogli bismo prije kraja godine dostići (neutralne stope), nakon još jednog značajnog poteza u rujnu - rekao je Villeroy.

Schnabel je također upozorila da bi inflacijska očekivanja mogla premašiti ciljanu razinu u srednjoročnom razdoblju od dva posto. Naglasila je i da javnost počinje gubiti povjerenje u središnje banke, prema ispitivanjima javnog mnijenja.

U intervjuu sredinom kolovoza istaknula je i mogućnost recesije u eurozoni. 

- Postoje snažne naznake da će rast usporiti i ne bih isključila mogućnost ulaska u tehničku recesiju, osobito ako opskrba energijom iz Rusije bude dodatno smanjena - rekla je Schnabel.

- Pojačani su rizici koji bi mogli zakočiti gospodarski rast, zbog novih šokova u opskrbi, koje je izazvala suša i nizak vodostaj u velikim rijekama. Čini se da je, među većim zemljama eurozone, najteže pogođena Njemačka - kazala je.

Recesija bi ublažila cjenovne pritiske, ali sama po sebi ne bi bila dovoljna da se inflacija vrati na ciljanu razinu, upozorila je. Čak i ako uđemo u recesiju, malo je vjerojatno da će se inflatorni pritisci smanjiti sami od sebe, zaključila je tada Schnabel.

27. rujan 2022 15:16