Biznis i politika
StoryEditor

Od osamostaljenja samo je jedan ministar gospodarstva završio svoj mandat

13. Travanj 2022.
Klub izvoznika, Tomislav Ćorićfoto Ratko Mavar
  • Tomislav Ćorić je posljednji u nizu ministara gospodarstva koji neće dovršiti mandat 
  • Afere su glavni razlog napuštanja ministarske pozicije
  • Ili je pozicija ukleta ili se na nju biraju ljudi labavog morala
  • U Plenkovićevom mandatu otišlo 20-ak ministara

Čak 12 premijera, 15 sastava Vlada, 21 ministar gospodarstva od osamostaljenja! Gospodarski je ministar Tomislav Ćorić, izgleda, samo posljednji u nizu nedovršenoga mandata. Doduše, u raznim je ministarstvima odradio i više od četiri godine (2016. postao je ministrom rada i mirovinskoga sustava, već 2017. ministrom zaštite okoliša i energetike, a od 2020. ministrom gospodarstva). No, čini se da ih baš gospodarsko ministarska pozicija dođe glave.

Iako bi se prelazak u HNB, u fotelju viceguverernera (koliko ih samo još ima?!) teško mogao okvalificirati kao 'dođe glave'. Pozicije ga je stajalo pogodovanje investitorima u vjetroparku Krš-Pađene, točnije Domagoj Validžić, jedan od osumnjičenika u aferi, ujedno i bivši Ćorićev pomoćnik. Zakucao ga je slučaj dodjele koncesije za solinsku hidroelektranu tvrtki koja se bavila – zaštitarstvom!

Njegov je prethodnik Darko Horvat također odletio zbog afere, samo što se ona kuloarski zvala 'po babi i po stričevima', i to zbog zloporabe položaja za nezakonite isplate potpora. Oba slučaja uvezuje sada već slavna Josipa Rimac. Iako je ministar tvrdio da će afera poprimiti 'žensko ime' (preusmjeravajući cijelu stvar na Rimac i tadašnju pomoćnicu Anu Mandac), i iako vjerojatno od optužbe neće biti ništa (ili barem od osude), ostat će zabilježena mrlja u ministarskoj karijeri.

Njegova se, pak, prethodnica Martina Dalić 'preusmjerila' na čelnu poziciju Podravke (s određenom pauzom kako bi se utišale negativne strelice zbog Lex Agrokor i afere Hotmail). Rehabilitaciji je, bez sumnje, pridonijela i njena knjiga 'Agrokor: slom ortačkog kapitalizma'.

Njenog je prethodnika, Mostovog Tomislava Panenića pratila afera stiropor, ali i prešutno odobrenje štetnog poslovanja Narodnih Novina s HNS-om. No, kako je bio ministar u tehničkoj vladi, dulje trajanje na toj poziciji nije ni bilo očekivano.

Iako je njegov prethodnik Ivan Vrdoljak u SDP-ovoj Vladi izdržao cijeli mandat, njegova je vladavina sve prije nego li 'čista'. Mandat su mu obilježile mrlje od nepravilnosti u dodjeli bespovratnih sredstava u ministarstvu, prijetnji članu NE Krško, pa sve do ugradnje razdjelnika.

Damir Polančec, iz Vlade prije Milanovićeve, odletio je zbog afere Spice (pokušaj preuzimanja Podravke tvrtkinim novcem). Doduše, desetljeće poslije oslobođen je optužbi, no oslobađajuća presuda potvrda je samo umješnosti odvjetnika, ne i pobjede pravde.

Već samo ovih nekoliko imena pokazuje kako je baš ta ministarska fotelja ukleta. Ili su nekom čudnom svemirskom konicidencijom baš za tu poziciju odabirani ljudi labava morala ili je pekmez kojim se premazuju gospodarski poslovi tako sladak. Jer, kako drukčije objasniti da su, primjerice, ministri financija znatno otporniji i izdržljiviji?

No, Josip Tica, profesor sa zagrebačkog Ekonomkog fakulteta kaže kako ni oko financ-ministarske pozicije nije uvijek bilo mirno - ministra Linića naslijedio je ministar Lalovac u istome mandatu, ministra Šukera naslijedila je Martina Dalić.

- Zbog ministra Marića došlo je do izbacivanja Mosta iz koalicije i ulaska HNS-a. U devedestima se dogodila rotacija ministar Škegro - ministar Prka dok je trenutni ministar financija prije izuzeće nego li pravilo. Kod drugih je ministarstava bilo i podjela ingerencija između energetike, imovine i gospodarstva, pa je bilo podosta rotacija, teško je to sve pratiti. Možda je problem što sada zbog važnosti energetike, EU fondova i obnove ima neuobičajeno puno posla u navedenim ministarstvima i za pretpostaviti je da se traže malo složenije kompetencije, pa utoliko i dolazi do 'zamora' materijala – misli Tica.

Poduzetnik koji je surađivao s nekima od smijenjenih ministara, točnije s ministarstvom gospodarstva u vrijeme njihova mandata (logično, želio je ostati anoniman) kaže kako od početka rada vlastite tvrtke, a bit će uskoro 30 godina poslovanja, u posebni rokovnik bilježi sve zahtjeve za mitom koje su (najčešće kod javljanja na natječaje, bilo javne nabave, bilo dodjele (bes)povratnih sredstava, tražili ljudi sa svih razina pozicija.

– Kada vidite te ljude postane vam jasno da su svi uhvatili 'svojih pet minuta' slave i maksimalno ih iskoristili. Ti ljudi nisu profesionalni javni službenici koji ondje rade svoj posao neovisno o mandatima. To su ljudi zaposleni 'po babi i stričevima', često iz nekih siromašnih sredina i kada im se otvore svjetla velegrada i sve te silne slavine novca, nema tog morala ili etike koja ih može držati na uzdi. U ljudskoj je prirodi da traži još. Bez čvrste pravne države ne možete kontrolirati nešto toliko bazično i instiktivno. A kada se penjete na ljestvici apetiti rastu poput Hulka – uvjerava naš poduzetnik.  

Kako stvari stoje, loš (Ćorić) će se mijenjati lošijim (Filipović). Činjenica da je u Plenkovićevom mandatu otišlo 20-ak ministara, mnogi zbog korupcije, očito nikoga ne žulja.

30. svibnja - 24. kolovoza 1990.

Predsjednik Vlade Stjepan Mesić

Ministar energetike i industrije Božo Udovičić

24. kolovoza 1990. - 17. srpnja 1991.

Predsjednik Vlade Josip Manolić

Ministar energetike i industrije Božo Udovičić

17. srpnja 1991. - 12. kolovoza 1992.

Predsjednik Vlade Franjo Gregurić

Ministar energetike i industrije Enzo Tireli (od 02.08.1991. do 15.04.1992.)

Ministar energetike i industrije Franjo Kajfež (od 15.04.1992.)

12. kolovoza 1992. - 3. travnja 1993.

Predsjednik Vlade Hrvoje Šarinić

Ministar industrije, brodogradnje i energetike Franjo Kajfež

3. travnja 1993. - 7. studenog 1995.

Predsjednik Vlade Nikica Valentić

Ministar industrije, brodogradnje i energetike Ivan Čermak (do 20.05.1993.)

Ministar gospodarstva Ivan Čermak (od 20.05.1993. do 12.10.1993.)

Ministar gospodarstva Nadan Vidošević (12.10.1993. do 18.09.1995.)

Ministar gospodarstva Zlatko Mateša (od 18.09.1995.)

7. studenog 1995. - 27. siječnja 2000.

Predsjednik Vlade Zlatko Mateš

Ministar gospodarstva Davor Štern (do 14.04.1997.)

Ministar gospodarstva Nenad Porges (od 14.04.1997.)

27. siječnja 2000. - 23. prosinca 2003.

Predsjednik Vlade Ivica Račan

Ministar gospodarstva Goranko Fižulić (do 21.03.2002.)

Ministar gospodarstva Hrvoje Vojković (od 21.03.2002.)

Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić (od 30. srpnja 2002. do 23. prosinca 2003.)

23. prosinca 2003. - 12. siječnja 2008.

Predsjednik Vlade Ivo Sanader

Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić

od 2008. - 2009. godine

Predsjednik Vlade Ivo Sanader

Potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec

1.srpnja 2009. do 23. prosinca 2011.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor

Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, Đuro Popijač

Od 23.12.2011. do 22.1.2016.

Predsjednik Vlade Zoran Milanović

Ministar gospodarstva, Ivan Vrdoljak

23. siječnja 2016. - 19. listopada 2016.

Predsjednik Vlade Tihomir Orešković

Ministar gospodarstva, Tomislav Panenić

od 19. listopada 2016. do 23. srpnja 2020.

predsjednik Vlade Andrej Plenković

Ministrica gospodarstva Martina Dalić od 19. listopada 2016. do 14. svibnja 2018.

Ministar gospodarstva Darko Horvat od 25. svibnja 2018. do 23. srpnja 2020.

Od 23. srpnja 2020.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković

Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić

Ukupno: 12 premijera i 21 ministar

09. listopad 2024 18:09