Biznis i politika
StoryEditor

Od tražene 2,3 milijarde dolara kroz arbitraže Hrvatska je dosad morala platiti samo deset posto

23. Prosinac 2022.

Od 19 arbitražnih sporova, država je do sada izgubila dva, dobila četiri, u dva slučaja je utvrđena odgovornost države, ali nije dodijeljena odšteta, u četiri je postigla nagodbe, jedan postupak je suspendiran, a šest ih još nije okončano. Kratki je to sažetak ishoda međunarodnih arbitraža koje su strani investitori pokrenuli protiv Hrvatske. Ili izraženo razumljivijim univerzalnim jezikom novca, kroz arbitraže su strani ulagači od Hrvatske tražili odštete u iznosu od oko 2,3 milijardi dolara, a Hrvatska je, za sada, morala platiti oko 10 posto tog iznosa.

Čini se za sada iznenađujuće dobar score za državu i u svjetlu tih brojki, gubitak spora s mađarskim Molom ne zvuči tako strašno. Osobito uzme li se u obzir činjenica da je MOL potraživao 1,1 milijardu. Naravno, za hrvatski proračun 234 milijuna dolara, koliko se za izgubljenu arbitražu mora platiti s kamatama, nije mali iznos.

U slučaju spora s Gavrilovićem, jedinim sporom za koji je uz Mol određeno plaćanje odštete, država je tužitelju morala platiti još manje – umjesto traženih 231,8 milijuna dolara, dosuđeno je tek 3,2 milijuna dolara. A i na to je Gavrilović čekao punih šest godina. Još lošije su prošle tvrtke Ulemek, Adria Beteiligung, van Riet, Korsgaard, BE Croatian Currier i Amlyn, koje unatoč višemilijunskim zahtjevima nisu dobile odštete. U potonja dva slučaja čak je utvrđena odgovornost države za propuste, ali u konačnici nije odlučeno u korist niti jedne strane niti je dodijeljena naknada štete.

Teško je procijeniti hoće li država i u ostalim sporovima koji su u tijeku jednako dobro proći, no s obzirom na dugotrajnost ovakvih postupaka, odgovor na to pitanje saznat ćemo tek za nekoliko godina. Pogleda li se retrospektivno, lako je uvidjeti da se posljednjih godina povećava broj tužbi, kao i iznosi koje ulagači zahtijevaju, a postoji i nekolicina tužbi koje su u najavi. Trenutno su u tijeku čak dva postupka je podigao investitor koji nije uspio realizirati projekt golfa kod Dubrovnika te traži čak pola milijarde eura, dok sin Srećka Mihaljevića, njemačkog investitora, koji je 1993. godine kupio nekretninu od poduzeća Gortan za milijun eura, ali nikada nije mogao s njom raspolagati, traži nemalih 200 milijuna eura.

Tu su i dvije tužbe banaka zbog konverzije kredita iz švicarskog franka u euro, Société Générale i Addiko banke, koje se jedine lani nisu nagodile s državom, dok su četiri preostale banke, pristale sklopiti primirje s tadašnjim ministrom financija Zdravkom Marićem. U toj trgovini na relaciji banke/Vlada dogovoreno je da banke za odustajanje od tužbi zauzvrat dobivaju smanjenje budućih uplata doprinosa za osiguranje depozita.

Koji još ulagači traže odštetu od države, koji za sada još pokušavaju pronaći mirno rješenje u sporu s državom, a koji su se uspjeli nagoditi, čitajte u sljedećem broju tiskanog ili digitalnog izdanja Lidera.

24. srpanj 2024 05:13