‘;
U listopadu prošle godine ovdje je radilo oko 120 tisuća radnika iz trećih država, ali i 10-ak tisuća radnika iz država EU-a
Strani radnici u domaćoj industriji više nisu nikakva novost, pa tako ni u jednoj metalskoj obiteljskoj tvrtki sa sjevera Hrvatske. Ipak, ta je tvrtka iznimka među domaćim poslodavcima – u njoj radi samo jedan strani radnik, i to Nijemac.
– S njime smo godinama surađivali prije nego što se pridružio tvrtki, pa je upoznao nas i Hrvatsku tijekom poslovnih putovanja. Snašao se odlično. Kupio je nekretninu ovdje u Međimurju, naučio osnove jezika i planira ostati u Hrvatskoj – ističe član poslovodstva te tvrtke koji je želio ostati anoniman.
Kad se spomenu strani radnici, većina odmah pomisli na ljude iz istočne Azije, Indijce, Filipince, Bangladešane ili posebice Nepalce, koji su već postali istoznačnica za zaposlenika iz inozemstva. Statistički podatak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), kojim raspolaže i Hrvatska narodna banka (HNB), pokazao je da je u listopadu prošle godine ovdje radilo oko 120 tisuća radnika iz trećih država, ali i 10-ak tisuća radnika iz država EU-a. Nažalost, to je i jedini podatak do kojeg smo uspjeli doći koji govori o ‘europskim Nepalcima‘ – javno objavljena statistika ne bilježi iz kojih sve država dolaze, u kojim se sektorima najviše zapošljavaju, koji im je stupanj obrazovanja ili koliko u prosjeku zarađuju. Hrvatski zavod za zapošljavanje za te nas je podatke uputio na HZMO, a iz te institucije do zaključenja teksta odgovor nije pristigao.
Ima ih, ali koliko?
Kao što je poznato, državljanima članica EU-a nije potrebna dozvola za rad u Hrvatskoj, neovisno rade li kod poslodavca ili su samozaposleni. Kad su u pitanju općenito strani radnici, u Hrvatskoj vlada svojevrsna statistička zbrka. Na to su upozorili još prošle godine stručnjaci Direkcije za ekonomske analize HNB-a Frane Banić, Dominik Pripužić i Pave Rebić u osvrtu pod naslovom ‘Što nam različite statistike govore o broju stranih radnika u Hrvatskoj i kako se te brojke odražavaju na potencijalni BDP?‘.
Kako stoji u tekstu, pokazatelji HZMO-a kao i evidencije MUP-a o broju izdanih radnih dozvola upućuju na snažan porast broja stranih radnika, a Anketa o radnoj snazi pokazuje njihovu stagnaciju na niskoj razini. ‘Broj stranih radnika iskazan u Anketi o radnoj snazi u 2022. tako je iznosio samo petinu broja stranih radnika registriranih kod HZMO-a. Pritom postoje indicije da čak i HZMO-ovi pokazatelji u određenoj mjeri podcjenjuju stvarni broj stranih radnika jer moguće je da domaći poslodavci ne slijede u potpunosti upute o prijavi stranih radnika pod odgovarajućom šifrom u obrascima i evidenciji‘, stoji u analizi.
Kad se već ne možemo pouzdati u statistiku, možemo u iskustva iz prve ruke. Odakle sve dolazi europska radna snaga k nama i gdje se sve zapošljavaju doznajte u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.